Wednesday, October 8, 2008

tuzla kultura

Zastava Zastava Tuzle podjeljena na plavu i žutu površinu na kojoj se u lijevom uglu nalazi grb grada Tuzle.

Književnost [uredi]

Tuzla je grad velike književne tradicije. Odavde potječe Meša Selimović (1910 - 1982), jedan od najvećih pisaca jugoistoka Evrope, kao i Derviš Sušić, Stjepan Matijević, Matija Divković, Muhamed Hevai Uskufi.

Slikarstvo [uredi]

Iz Tuzle potiču prvi školovani bosanskohercegovački slikari, Đorđe Mihajlović (Akademija u Minhenu) i Adela Ber (Akademija u Beču). Sredinom treće decenije u likovni život se uključuju Franjo Leder, Ismet Mujezinović i Dragiša Trifković, čije stvaralaštvo postaje dominantan činilac duhovnosti grada. Iz Tuzle potiču James Haim Pinto, jedan od vodećih američko-meksičkih muralista, i Kristijan Kreković, slavni peruanski slikar. Historičari umjetnosti kao značajnu pojavu likovnog života Tuzle izdvajaju djelo Mensura Derviševića. Međunarodna galerija portreta u Tuzli je osnovana 1964. godine. Danas je Tuzla sa jednom od najvećih galerija portreta na Balkanu, važan grad za likovnu umjetnost. Već deset godina u Tuzli djeluje udruženje likovnih umjetnika pod nazivom Udruženje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona - ULUTK koje je u decembru 2006. godine obilježilo 10 godina od svog osnivanja, a okuplja preko 50 članova kao i Udruženje mladih autora iz Tuzle.

Biblioteke [uredi]

Pretpostavlja se da su prve biblioteke postojale u 17. stoljeću, pri Behrambegovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i univerzitetska biblioteka opslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 bibliotečkih jedinica.

Muzeji [uredi]

Muzej istočne Bosne posjeduje arheološku, etnološku, historijsku, biološku, numizmatičku i umjetničku zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. Muzej solarstva, koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacionu građu o istorijatu solarstva.

Arhiv [uredi]

Historijski arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina građe iznosi 1500 dužinskih metara. Najstarija arhivska građa potiče iz 17. vijeka.

Muzika [uredi]

U Tuzli je 1886. osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom vijeka djelovalo je više kamernih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je 1949., a Srednja muzička škola 1957. godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki jazz orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i UKUD Zvonko Cerić .

Narodno pozorište [uredi]

U Tuzli je 17. aprila 1898. osnovano prvo bosanskohercegovačko pozorište. Narodno pozorište Tuzla u kontinuitetu radi od marta 1949. godine. 1960-ih su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko pozorište, baletnaškola i sinfonijski orkestar. Časopis "Pozorište", kao jedinstvena teatarska revija u BiH, pokrenut je 1953. godine.

Školstvo [uredi]

Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz 17. vijeka, i vezani su za Behrambegovu medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, sa oko 25.000 učenika. Univerzitet u Tuzli je osnovan 1976., iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz 50-tih godina. Članice Univerziteta su sljedeći fakulteti Tehnološki, Edukacijsko-rehabilitacijski,Ekonomski,Fakultet elektrotehnike,Fakultet za tjelesni odgoj i sport,Farmaceutski fakultet,Filozofski fakultet,Masinski fakultet, Medicinski fakultet sa Visokom zdravstvenom skolom,Pravni fakultet,Prirodno matematicki fakultet,Rudarsko geolosko gradjevinski fakultet i Akademija Dramskih Umjetnosti, te više instituta. Na Univerzitetu se obrazuje oko 15000 studenata.

Zdravstvo [uredi]

Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su 1874., kada je otvorena Hastahana - prva tuzlanska bolnica. Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije, sa 43 organizacione jedinice, među kojima devet zavoda i 13 klinika. UKC ima oko 1800 bolesničkih kreveta, oko 2400 zaposlenih, od čega preko 400 ljekara različitih specijalnosti. Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Sport [uredi]

Organizirani oblici sportskog života datiraju jos i prije 1904. godine kada se u Tuzli formira Gombolasko drustvo (Gimnasticko drustvo). Danas djeluju 74 sportske organizacije, u 19 sportskih grana, sa 6500 aktivnih sportista. Atletičari su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim takmičenjima. Zlatan Saračević je bio evropski šampion i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice Jedinstva su 1989. osvojile evropsku šampionsku titulu, pobjedivši u superfinalu petostrukog prvaka Evrope - ekipu italijanskog Primigija. Vrijedni spomena su zapazeni rezultati KBS Sinalco, koji postizu odlicne rezultate na medunarodnim takmicenjima. Najveći broj tuzlanskih sportista je decenijama organiziran u 2 sportska društva - Sloboda i Jedinstvo, a najpoznatiji tuzlanski i, vjerovatno, bosanskohercegovački sportista svih vremena je Mirza Delibašić

No comments: