Kapija 25.05.1995 godine 20:55h

Zemlja je smrtnim sjemenom posijana, ali smrt nije kraj, jer smrti zapravo i nema, i nema kraja, smrću je samo obasjana staza uspona od gnijezda do zvijezda...



Ovdje na ovoj kapiji grada odmotava se tamna priča...

Toliko tamna da tamnija ne može biti...

Toliko sramna da sramnija ne može biti...

Toliko tužna da tužnija ne može biti...

Toliko ružna da ružnija ne može biti...

Toliko strahotna da strahotnija ne može biti...

I kravava da krvavija ne može biti...

I krvava da krvavija ne može biti...


VELIKI BOŽE UČINI DA ZASLUŽENA KAZNA STIGNE ONE KOJI SU NAM OVU BOL, NEPREBOLNU NANJELI


Na ovom su mjestu četnici 25.maja 1995.godine mučki ubili 71 nedužnog građanina Tuzle uglavnom mladića i djevojaka. Tako je u jednom trenutku pokošena mladost ovoga grada. Neka je rahmet, pokoj i šutnja svima. Proučite fatihu i pomolite se, pamtite i opominjite da nam se Vase Miskina, Markale, Kozara, Foča, Stupni Dol, Omarska, Srebrenica, Musala, Tuzlanska "Kapija" i sve druge bosanske i sve hercegovačke kapije nikom i nikada ne ponove...PAMTITE I OPOMINJITE!!!




Te noći nisu pucali na grad, pucali su nam u Sulejmana odhranila majka, u zlatno sunce selam ćeš mi materi, pucali su nam u dušu, u pjesmu, u sjajni mjesečev srp, pucali su nam u tanku obrvicu djevojačku, u zjenicu oka su nam pucali, pucali su nam u levhe i mihrabe i ubijali snene i zaljubljenje, ubijali žudnju da se spoje sve obale svijeta...Ugasili su nam vid i svjetlost u bisernim očima i zamutili najbistrija jezera u našim očima. Te noći tuzlanska kapija bila je rodno mjesto tuge nad tugama, pjesme nad pjesmama, kletve nad kletvama...





...PAMTIĆEMO TU MAJSKU NOĆ, PAMTIĆEMO TU MAJSKU NOĆ kao vječnu tugu i vječnu opomenu sve dok se rađa i umire dan, sve dok ptice pjevaju i cvjetovi mirišu, sve dok nas zelene budu nesanice slutnjama tamnim zaplitale, sve dok su ljudi to što jesu melek i šejtan koji put života vuku na dvije suprotne strane svijeta...


I ovaj grad je našom krvlju zalivan, i ovdje je naš krvavi i ljudski nauk učen i ovaj grad je pržen, ranjavan, al lomljen i vidan i vavjek nanovo zidan, bio trn u oku, kost u grlu, štitom vjere, štitom ljubavi, štitom nade. Štitili ga, sačuvali ga šehidi i šehitluci, borci, znani i neznani ginjenici, junaci i gazije da bi bio i ostao to što jeste grad, stamen i kamen kojemu vatra, olovo, plamen nemogavše ništa i tako sve do danas, kroz dugo vrijeme je bolovo i odbolovo svako olovo.

Agencija REUTERS nacinila je snimak neposredno nakon zlocina na Kapiji
DOŠAO SI OVDJE GDJE JE NAJNEZAHVALNIJE BILO DOĆI, OVDJE GDJE JE NAJLUĐE BILO STIĆI, OVDJE GDJE JE IPAK NAJJUNAČKIJE BILO NAIĆI, JER OVDJE SE NE ŽIVI SAMO DA BI SE ŽIVJELO, OVDJE SE NE ŽIVI SAMO DA BI SE UMRLO, OVDJE SE I UMIRE DA BI SE ŽIVJELO





Pisano je, ostalo, zapamćeno je, kroz vijekove, kroz stoljetlja u srca, u kami duboko urezano je, pisano krvlju, pisano sabljom i topuzom pisano, pisano po kamenu, po zemlji, po suncu, po nebu, po mjesečini pisano, sedam, sedamdeset, sedamdeset i sedam puta pisano po nebu zvjezdanom, vremenom pisano, pisano po čestitosti i sve ostalo kao sveti zavjet, kao zakletva i ko kletva ostalo, ostalo kao jedini zvjezdani put u nigdini koji nas vodi ka suncu i slobodi, toplini života i dobroti bivanja i snivanja.


I da nam se nikada više ovo zlo ne ponovi, i da nas više nikada dušmani ne zateknu uljuljkane u bešici zaborava...

Čekali smo dugo...Vrijeme je da shvatimo kako smo dugo čekali, sada smo prvi put zastali znajući da je vrijeme da vremenu pogledamo u oči, vrijeme je da priznamo kako smo sastanak riječi i djela uzalud čekali....

Vrijeme je da se i jauk okameni...


Kapija



Bili su mladi
bili su još bez grijeha

prije početka stigli do kraja
25, tuzlanskog maja

Kapija plače, čaršija PAMTI
Čaršija plače, Kapija PAMTI

Tišinom ječi čaršija stara
nebo se na nas obara
25. tuzlanskog maja

Kapija plače, čaršija PAMTI
čaršija plače, Kapija PAMTI

in memoriam JURAJ NOVOSEL

Tužni i žalosni javljamo da je istaknuti član naše akademske zajednice i naš dragi kolega

JURAJ NOVOSEL

preminuo 23.8.2008. godine u 78. godini.

Komemorativna sjednica je održana u utorak, 26.8.2008. godine u 12.00 sati u Narodnom pozorištu u Tuzli, ispraćaj 26.8.2008. godine u 14.00 sati ispred Komemorativnog centra, a sahranjen je na Rimokatoličkom groblju Borić.

Juraj Novosel je bio jedan od najvećih entuzijasta koji je živio u ovom gradu. Djelo koje je ostavio iza sebe je plemenito svjedočastvo nastanka brojnih institucija u našem gradu koje su svjetli primjer neumornog i vrijednog višegodišnjeg i nikada prekinutog samoprijegornog rada.

Kada se završi jedan život uvijek ostaju tuga i praznina za onim koji je otišao. Ali, kada je Juraj Novosel u pitanju, moramo ostati začuđeni i zadivljeni svim onim što je on poduzeo i ostvario, unoseći u svaki posao ljubav i elan.

On kao da je proživio nekoliko života. Nije uobičajeno da u jedan ljudski život stanu tolike institucije koje je gradio i razvijao, istodobno radeći u razredu kao profesor, odgajajući generacije, stvarajući univerzitetsku administraciju, radeći u sportu, kulturi, informiranju, pišući brojne publikacije, i članke, organizirajući brojne manifestacije... I tako sve, bez imalo poštede, više od 54 godine, od 1954. godine do posljednjeg dana svog izuztetno bogatog i sadržajnog života.

Najveći dio svoga radnog vijeka, ukupno 34 godine, Juraj Novosel je proveo na Univerzitetu u Tuzli. Jedan je od prvih zaposlenika Tehnološkog fakulteta na kojem je radio od njegovog osnivanja 1959. godine do 1975. godine kada dobiva zadaću od posebnog društvenog značaja: osnovati Medicinski fakultet i Univerzitet u Tuzli.

Juraj Novosel je skupa s akademicima Ismetom Mujezinovićem i Tihomilom Markovićem, te profesorom Ibrom Pašićem bio ključni operativac koji je iznio posao osnivanja Univerziteta u Tuzli 1976. godine. Do tada je imao iskustvo s osnivanja Tehnološkog falkulteta, Studnetskog centra, studenstke poliklinike, te Medicinskog fakulteta.

Po osnivanju Univerziteta, Juraj Novosel prelazi na Univerzitet, i kada pogledamo iz ove perspektive, vidimo da je on zapravo rodonačelnik suvremene univerzitetske administracije i jedan od najznačajnijih kroničara Univerziteta u Tuzli koji je pripremio i pisao za 65 univerzitetskih i fakultetskih publikacija.

U jedan radni vijek stalo je puno institucija, osnivanja, gradnje, pedagoškog rada s mladim ljudima, osnivanja Zajednice univerziteta Bosne i Hercegovine kojoj je Juraj Novosel bio glavni tajnik, te zajednoice univerziteta tadašnje Juigoslavije. Ali, i izvan visokog obrazovanja i obrazovanja uopće, Novosel je radio i gradio: u Omladinskom sportskom društvu Jedinstvo bio je generalni sekretar, potpredsjednik i predsjednik, predsjednik Odbojkaškog kluba Jedinstvo, aktivan u SOFKI, a prije toga u Đakovu, te Doboju, u Klubu pjesnika, u izviđačkom klubu, u Sindikatu...

Nakon umirovljenja 1993. godine Juraj Novosel ne posustaje. Radi na obnavljanju rada HKD-a Napredak i Društva Hrvatski dom, radeći kao glavni tajnik. Aktivan je u Hrvatskom športskom društvu Zrinski. Od prvog broja Hrvatskog glasnika u tome je listu, a posljednjih je nekoliko godina bio glavni urednik i ključna osoba koja je držala tri kuta ovoga lista. Posljednjih 15 godina svu svoju ljubav i entuzijazam Juraj Novosel je posvetio kulturi. U njegovim poetskim tekstovima smo čitali ljubav, nadu, opravdanje, prašatnje.

Teško je povjerovati da nas Juraj Novosel više nikada neće posjetiti, iz torbe izvaditi Hrvatski glasnik, pisan s ljubavlju, da više nikada nećemo čuti njegov topli glas kojime pronalazi riječi utjehe, ohrabrenja, radosti, nade. Moramo u mislima preletjeti trenutke koje smo podijelili i pokušati sagledati što smo sve od njega dobili, mi pojedinci, znanci i prijatelji, kolege, ali i čitava zajednica.

Odlaskom Juraja Novosela ostaje velika praznina. Najprije njegovoj obitelji, sinu Damiru, o čijim uspjesima u dalekom svijetu je s velikim ponosom govorio, snahi Zikreti koju je neizmjerno volio, te posebno njegovim unukama Jasmini i Vedrani, čije je slike uvijek nosio sa sobom i čije je prve životne uspjehe prepričavao s velikom ljubavlju. Ostaje praznina i svima nama, njegovim kolegama i prijateljima, brojnim generacijama učenika i studenata, praznina njegovim poznanicima i sugrađanima.

Tuzla je izgubila jednog velikog čovjeka, jednog skromnog, samozajtajnog radnika, koji je djelujući iz pozadine dao nemjerljiv doprinos gradnji najvećih djela na koja smo danas svi ponosni. O Juraju Novoselu će se dugo i lijepo govoriti, jer on je nadahnuo mnoge. Primjer je koji ćemo slijediti.

Neka je vječna slava i hvala našem uvaženom kolegi i velikom prijatelju Juraju Novoselu!

kroz istoriju tuzle

Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom življenja. U Tuzli je pronađeno najstarije sojeničko naselje u Evropi, koje datira iz neolita (mlađe kameno doba), za razliku od ostalih pronađenih sojeničkih naselja u Evropi, koja datiraju iz gvozdenog doba. U Tuzli je pronađen i veliki broj predmeta iz doba neolita, a među njima posebno mjesto zauzimaju posude za isoljavanje, tj. posude za proizvodnju soli iz slane vode. Ovi arheološki pronalasci potvrđuju da su još neolitski stanovnici na ovom području eksploatirali slane izvore. Najstarije evropske kulture koje su koristile so, datirane su u bakarno doba, što znači da neolitski nalazi u Tuzli pomjeraju granicu poznavanja i upotrebe soli u ljudskoj ishrani iz doba eneolita u doba neolita. Treba istaći da je neolitsko naselje pronađeno u samom centru današnjeg grada Tuzle, što je jedinstven slučaj i dokaz da je to naselje bilo početak kontinuiteta življenja na prostoru današnjeg grada, kroz sve historijske periode, od neolita do danas.

Tuzla ima i posebnu geološku prošlost. Tuzlaci kažu da je Tuzla «grad na zrnu soli». To «zrno soli» su milioni tona kamene soli, koje je iza sebe ostavilo staro Panonsko more, kada se, prije više od deset miliona godina, povlačilo sa ovih prostora. Ime grada je, oduvijek, kroz svo vrijeme njegovog postojanja i na jezicima svih putopisaca, kartografa, historičara, osvajača, bilo vezano za so. Rijeka Jala, koja protiče kroz Tuzlu, nosi naziv koji potiče od grčke riječi Jalos, što znači so, dok je grad kroz svoju historiju, nazivan: Castron de Salenes, grad solana (grčki), Salenes (grčki), Ad Salinas (latinski), Soli (južnoslavenski), Memlehatejn (arapski), Memleha-i Zir (persijski), Tuz (turski)... sve do današnjeg imena Tuzla, što na turskom znači solana. Organizovanija eksploatacija soli u Tuzli započela je za vrijeme Osmanlija. Proizvodnja soli i prihodi od nje bili su ključni faktor koji je utemeljio Tuzlu kao kasabu. Do organizovane proizvodnje i prodaje soli dolazi kopanjem sonog bunara na današnjem Sonom trgu 1476. i proglašenjem Tuzle «carskim hasom», 1477. godine. Način proizvodnje soli razabire se iz samih imena kojima su te solane dolaskom osmanlija nazivane: Solane na drvo, (Agac Tuzla, Memleha-i cob) čime je naglašena razlika između ovih i morskih solana.
Na Sonom trgu nalazilo se i do 80 tava u kojima se iskuhavala slana voda sa sonog bunara. Ispočetka su se proizvodile skromne količine soli, a s vremenom se to povećavalo. Razlog tome nije toliko u tehničko-tehnološkom napretku, koliko u porastu stanovništva Tuzle, koje je bilo vezano uz proizvodnju soli. Za tuzlansku so se znalo i izvan Bosanskog ejaleta. U 17. st. francuski kralj Luj XIV je preko svojih trgovaca nabavljao so iz Tuzle za svoj dvor. Dokaz tome je francuski kovani novac sa likom i imenom Luja XIV, pronađen na području Tuzle. So je povezivala različite zemlje, kulture i civilizacije toga vremena. Tuzlanska so je bila jedan od osnovnih artikala kojim se Bosanski ejalet predstavio na Međunarodnoj privrednoj izložbi u Filadelfiji 1876. godine.
Jedan od osnovnih ciljeva aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske monarhije bio je eksploatacija prirodnih bogatstava, a među njima posebno mjesto je zauzimala tuzlanska so. Prva solana, izgrađena u predgrađu Tuzle, u Simin Hanu, 1885. godine, predstavljala je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Ubrzo zatim uslijedio je i početak tonjenja grada, kao posljedice nekontroliranog izluživanja slanice sa naslaga kamene soli, na kojima je smješten grad. Tonjenje će doživjeti svoj vrhunac 70-tih godina prošlog stoljeća, kada je grad ostao bez nekoliko hiljada stambenih, privrednih i kulturnih objekata. So je usud koji je Tuzlu gradio i rušio, ali i kulturološki određivao u njenoj posebnosti.

STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA I PROMOCIJE TURIZMA U OPĆINI TUZLA

Korištene skraćenice

BDP – bruto društveni proizvod
BiH – Bosna i Hercegovina
bh – bosanskohercegovački
° C – stepena Celizijusa
eng. - engleski
FBiH – Federacija Bosne i Hercegovine
g.- godine
gr. - gram
i sl. – i slično
itd. – i tako dalje
JU – javna ustanova
km - kilometar
KM – konvertibilna marka
km² – kvadratni kilometar
m - metar
m/nm – metara nad morem
MSP – mala i srednja poduzeća
NaCl – natrijev hlorid (so)
NERDA – Regionalna razvojna agencija za sjeveoristočnu BiH
npr. – na primjer
p.c. – (per capita) - po glavi stanovnika
sl. - slično
st.- stoljeće
SI BiH – Sjeveroistočna BiH
SWOT – snage, slabosti, mogućnosti, prijetnje
TK – Tuzlanski kanton
tzv. - takozvani
UG – udruženje građana


1. UVOD

Općina Tuzla ima odličan potencijal za razvoj turizma, privredne grane koja je u svijetu i u BiH u stalnom porastu i koja može snažno doprinijeti razvoju sveukupnog ekonomskog napretka u općini. Međutim, dug je put od pretvaranja potencijala u kvalitetne i raznovrsne, konkurentne turističke proizvode.
Obzirom da nije postojao koncept održivog razvoja turizma sa definisanim ciljevima, prioritetima i načinom ostvarenja, prvo pitanje na koje ovaj strateški dokument treba da odgovori je definisanje turističkog proizvoda općine Tuzla.
Strateške smjernice razvoja i promocije turizma u općini Tuzla (dalje: Smjernice) definiraju procjenu onih potencijala sa komparativim prednostima u odnosu na ostale destinacije, od kojih može nastati turistički proizvod općine Tuzla, te identificiraju najefikasniji način stvaranja i promocije takvog turističkog proizvoda na domaćem i globalnom turističkom tržištu.
Smjernice su urađene od druge polovine augusta do kraja novembra 2007 g. u okviru projekta „CulTuRe – promocija turizma i međunarodnih odnosa grada Tuzle“ (dalje: CulTuRe), finansiranog od strane Fondacije Cassa di Risparmio di Bologna, a u partnerstvu sa gradom Bolonja i Univerzitetom u Bolonji.


1.1. Učesnici u izradi Smjernica

Smjernice su pripremljene korištenjem tzv. participativnog pristupa, uz veliki doprinos interesenata iz sektora turizma u općini Tuzla (dalje: općina). Aktivno učešće u identifikaciji ključnih komponenti za postavku strateškog razvojnog okvira uzeli su predstavnici ključnih službi Općine Tuzla, Općinskog vijeća Tuzla, načelnik Općine Tuzla, predstavnici muzeja i drugih javnih ustanova iz oblasti kulture, nevladinog sektora, privatnog sektora (turističke agencije), kao i Regionalne razvojne agencije za ekonomsku regiju sjeveroistočna BiH (dalje: NERDA) koja je ujedno i partner Općini u implementaciji projekta CulTuRe. Ovakvim pristupom je postignut i jedan od ciljeva procesa, tj. da se među ovim akterima inicira izgradnja kvalitetnog i osmišljenog partnerstva, prije svega između javnog i privatnog sektora, kako bi se obezbijedila sposobna i umrežena struktura interesenata koja će biti potrebna za implementaciju Smjernica.


1.2. Metodologija

Tokom procesa izrade Smjernica, u skladu s pristupom “od dna prema vrhu” (eng. “bottom-up”), primijenjeni su slijedeći osnovni principi:

• Partnerstvo
• Zajedničko učešće i vlasništvo
• Transparentnost

NERDA, kao nosilac izrade ovih Smjernica, izvršila je prethodno usaglašavanje sa Općinom Tuzla i partnerima projekta CulTuRe u vezi sa primjenom skraćenog metodološkog pristupa u toku procesa. Činjenica je da su izostale faze u procesu strateškog planiranja (npr. prikupljanje i analiza socio-ekonomskih podataka) uticali na nivo detaljnog pristupa izradi Smjernica, naročito u njihovom operativnom dijelu. Ipak, takva situacija donekle je prevaziđena istraživanjem i sakupljanjem ulaznih informacija iz raspoloživih oficijelnih izvora i od učesnika procesa izrade Smjernica.
U procesu izrade Smjernica održane su 3 radionice uz aktivno učešće interesenata iz sektora turizma općine Tuzla:

• SWOT analiza,
• Definiranje razvojne vizije, strateških i prioritetnih ciljeva,
• Definiranje razvojnih mjera i projekata.

Tokom zadnje radionice održano je i gostujuće izlaganje na temu imidža grada, s ciljem da se učesnici animiraju za korištenje svih kreativnih potencijala u svrhu razvoja i promocije turizma.
Potom je uslijedila izrada nacrta dokumenta Smjernica, baziranog na utvrđenim komparativnim prednostima kojima općina Tuzla raspolaže za razvoj turizma.
Među narednim koracima, za uspješno okončanje procesa ključni su bili:

• Konsultacije sa Općinom Tuzla i glavnim interesentima
• Izrada finalne verzije dokumenta Smjernica
• Publikovanje dokumenta, njegova promocija i distribucija interesentima

Ono što slijedi jesu:

• Izrada akcijskog plana za provedbu mjera Smjernica
• Implementacija Smjernica
• Kontrola/praćenje napretka u implementaciji
• Ažuriranje Smjernica

Važno je, radi pravilnog shvatanja okvira u kome se Smjernice trebaju iskoristiti kao osnov za razvoj i promociju turizma u općini Tuzla, napomenuti slijedeće:

1. Obzirom da prioritetni ciljevi Strategije razvoja općine Tuzla nisu direktno fokusirani na razvoj turizma, prepoznata je potreba za izradom ovih Smjernica.
2. Smjernicama je obuhvaćen razvojni period od narednih 8 godina (2008-2015) da bi se obezbijedila vremenska usklađenost sa periodom implementacije Strategije razvoja općine Tuzla.
3. Dokument Smjernica, obzirom na skraćeni metodološki pristup tokom njegove izrade, predstavlja osnovni razvojni okvir te je kao takav podložan izmjenama da bi odgovorio izazovima u sektoru turizma u narednom 8-godišnjem periodu.
4. Dokument Smjernica (i pozitivna iskustva u njegovoj izradi i implementaciji), treba upotrijebiti kao osnovu za izradu Strategije razvoja turizma u općini Tuzla u narednom periodu
   

1.3. Veza sa relevantnim strateškim razvojnim dokumetima

Smjernice su usklađene sa slijedećim razvojno-planskim dokumentima, koji u dugoročnoj perspektivi utiču na razvoj općine Tuzla:

• Dugoročna strategija razvoja općine Tuzla (Strateške orijentacije razvoja do 2015. g.)
• Smjernice za izradu prostornog plana općine Tuzla za period 2006-2026
• Strategija razvoja Tuzlanskog kantona
• Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025
• Strategija razvoja ekonomske regije Sjeveroistočna BiH
• Srednjoročna razvojna strategija BiH
• Strategija razvoja turizma u Federaciji BiH.

Smjernice su dinamičan dokument, te će u narednom periodu pratiti izmjene u gore pobrojanim i drugim strateškim razvojnim dokumentima, tako što će biti ažurirani određeni elementi strateškog razvojnog okvira.


2. ANALIZA STANJA I PRIORITETNE OBLASTI INTERVENCIJE U SEKTORU TURIZMA

U ovom dijelu Smjernica prezentirani su rezultati analiziranja raspoloživih podataka koji su prikupljeni sekundarnim istraživanjem, pri čemu su osnovni set informacija obezbijedili predstavnici Općine Tuzla i NERDA-e. Pored tih informacija upotrijebljene su i informacije iz javno raspoloživih relevantnih izvora koji na adekvatan način direktno ili indirektno tretiraju sektor turizma na području općine Tuzla i u širem okruženju (strateški razvojni dokumenti, publikacije, naučno istraživački radovi i web-stranice).


2.1. Aktuelno stanje potencijala za razvoj turizma

2.1.1. Osnovni podaci

Grad Tuzla je administrativno sjedište, te privredni, kulturni i obrazovni centar Tuzlanskog kantona i ekonomske regije sjeveroistočna BiH koja zahvata površinu od 7.263,6 km², što čini gotovo 15% teritorije BiH, na kojoj živi preko milion stanovnika, tj. 1/4 stanovnika BiH.

Ova regija obiluje prirodnim naslijeđem (termalna i mineralna izvorišta, flora i fauna, vještačka i prirodna jezera), te bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. Sve to pruža izuzetne mogućnosti za razvoj turizma u ovoj regiji, posebno banjskog, lovnog i seoskog turizma, a zbog kulturno-historijskog naslijeđa iz gotovo svih perioda razvoja civilizacije (od neolita, metalnog doba, srednjeg vijeka, perioda otomanske i austrougarske dominacije) postoje i značajni potencijali za razvoj kulturnog turizma, naročito u općini Tuzla.
Općina Tuzla zauzima površinu od 30.235 ha (302 km²).

Po popisu iz 1991. g. općina Tuzla je imala 131.618 stanovnika, a važeće statističke procjene ukazuju da na teritoriju općine sada živi cca 174.000 stanovnika.
Dan Općine je 2. oktobar (Dan oslobođenja grada 2. oktobra 1943. g.).
Općina ima oficijelnu Web stranicu (www.tuzla.ba).

2.1.2. Geografsko-prostorne odrednice

Općina Tuzla zauzima teritoriju koja se nalazi u sjeveroistočnom dijelu BiH, na jugoistočnim obroncima planine Majevice, na nadmorskoj visini u rasponu između 200 i 760 m/nm. Grad Tuzla se prostire između: 44° 33¢ sjeverne geografske širine i 18° 42¢ istočne geografske dužine. Planinski vijenac Majevica na sjeveroistoku (916 m/nm), Ozren (918 m/nm) na jugozapadu te Konjuh (1327 m/nm) i Javornik (1021 m/nm) s rijekama Jalom i Sprečom, čine zaokruženu ekološku sredinu. Geografskim položajem, to je blago brdsko-planinsko područje s karakterističnim prirodnim, geomorfološkim i hidrografskim bogatstvima, florom, faunom i pejsažima rijetke i očuvane ljepote.

Geografski položaj i reljef opredijelili su osnovne klimatske karakteristike područja općine. Klima, kao prirodni uslov, je jedna od determinirajućih pretpostavki pri izboru strateške orijentacije u turizmu, ali i drugim, komplementarnim privrednim aktivnostima. Općina Tuzla, kao i područje regije Sjeveroistočna BiH, nalazi se u pojasu umjereno-kontinentalne klime, sa naglašenim godišnjim varijacijama temperature i padavina. Srednja godišnja temperatura iznosi u općini Tuzla 10,1 °C.

Naročit turistički potencijal ima planina Majevica koja se nalazi najbliže gradu Tuzli (najviši vrh je 16 km udaljen od Tuzle)- Majevica svojim pogodnim klimatskim uvjetima pruža osnov za izgradnju izletišta i smještajnih kapaciteta, uređenje trim i biciklističkih staza te za njeno iskorištenje kao vazdušne banje. Pogodna je i za razvoj eko-turizma.

2.1.3. Saobraćajna pristupačnost

Povoljan geografski položaj omogućava Tuzli dobru povezanost sa ostalim općinama u BiH, kao i sa susjednim državama, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, te gotovo podjednako s regionima jugoistočne, centralne i zapadne Evrope. Unutarnje prometne veze Tuzle sa drugim mjestima u regiji SI BiH, kao i povezanost sa susjednim općinama ostvaruju se kroz putnu, željezničku i aviosaobraćajnu vezu.
Prometnicom koja Tuzlu povezuje sa Županjom (u Hrvatskoj), Općina ima izlaz na sjever gdje se priključuje na auto-put prema Zagrebu i Beogradu, te dalje prema većini evropskih putnih pravaca.
Tuzla je prema Jadranu povezana prometnicom Tuzla - Sarajevo - Mostar - Jadranska magistrala, kao i željeznicom prema luci Ploče (Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar). Preko luka u Splitu i Dubrovniku (Hrvatska) postoji dobra povezanost trajektima s italijanskom jadranskom obalom. Preko rijeke Save, tj. luke u Brčkom (oko 60 km od Tuzle), postoji veza riječnim (teretnim) saobraćajem s cijelom Evropom.

Tuzla je dobro povezana i sa unutrašnjosti BiH (pravcima Tuzla - Doboj i Tuzla - Banovići - Zavidovići), odakle postoje solidne cestovne komunikacije prema Banja Luci, Zenici, Sarajevu i drugim mjestima centralne i zapadne BiH. Tuzla ima dobru prometnu komunikaciju sa istočnom BiH pravcem Bijeljina - Zvornik.

U cjelini uzev, putnu mrežu općine, kao i većine područja u BiH, karakteriše:

• Nedovoljna razvijenost. U ekonomskoj regiji sjeveroistočna BiH 0,16 km regionalnih i magistralnih puteva dolazi na 1 km² teritorije;
• Nizak kvalitet saobraćajnica za povezivanje sa centrima susjednih regija (Sarajevo, Banja Luka, Zenica);
• Mala propusna moć puteva u najnaseljenijoj regiji BiH, čime se otežava i pristup Tuzli, koja kao administrativno i privredno središte ima najveći pritisak usljed opterećenja na ulazima i izlazima iz grada;
• Nepovoljna struktura puteva. Kategorija lokalnih puteva u ekonomskoj regiji Sjeveroistočna BiH čini najveći dio putne mreže (60%), dok su vrlo malo zastupljeni putevi regionalnog (23%) i magistralnog značaja (17%);
• Kvalitet mreže (kolovoz) je nezadovoljavajući;
• Nedostaje autocesta visokog ranga;
• Lokalna putna mreža je nedovoljno izgrađena.

Općina Tuzla ima i raspoložive kapacitete za zračni saobraćaj. Međunarodni aerodrom Tuzla u Dubravama - Živinice, 8 km jugoistočno od Tuzle pušten je (dijelom) u saobraćaj 1998. g.. Aerodrom će tokom 2008 g. svojim kapacitetima i opremljenošću biti spreman za prihvatanje letova za civilni i kargo saobraćaj. Izuzetno povoljni klimatski (mali broj kišnih i maglovitih dana) i geomorfološki uslovi lociranja aerodroma otvaraju nove mogućnosti njegovog prometno-privrednog korištenja. Aerodrom Sarajevo je od Tuzle udaljen oko 2,5 sata vožnje, dok su aerodromi Zagreb i Beograd udaljeni oko 3 sata vožnje automobilom.
Pruga Tuzla - Zvornik omogućava i željeznički izlaz Općine na teritorij Srbije i Crne Gore dok su prugom Tuzla - Doboj otvoreni putni pravci ka zapadnim regijama (Zenica, Banja Luka) i Zapadnoj Evropi. Željezničke pruge Banovići - Brčko i Ploče - Sarajevo - Doboj - Šamac - Vinkovci povezuju općinu sa zemljama Srednje Evrope, dok je na jugu pruga Vinkovci - Ploče veza sa Jadranom.

Osnovne karakteristike željezničkog sistema, koji Tuzlu povezuje sa ostalim destinacijama putem ove vrste saobraćajnih komunikacija, nisu zadovoljavajuće ni u SI BiH i mogu se svesti na slijedeće:

• regija sjeverositočne BiH raspolaže sa svega 4 km pruga na 100 km² površine regije što govori o nerazvijenosti ovog podsistema saobraćaja.
• željeznički sistem u BiH u cjelini je dotrajao; pruge su neelektrificirane (npr. pruga prema Zvorniku), a njihovo tehničko stanje omogućava brzinu kretanja do max. 50 km/h.
• sistem je neefikasan posebno zbog nedovoljne uvezanosti unutar prostora regije, tj. općine Tuzla sa susjednim gradovima.
• vozovi su nekomforni i često kasne, a putnici nisu u mogućnosti u njima kupiti hranu ili piće, tako da su neprihvatljivi za turiste, pogotovo strane.

2.1.4. Geološke karakteristike

Tuzla ima i posebnu geološku prošlost, po kojoj je prozvana «grad na zrnu soli». To «zrno soli» su stotine miliona tona kamene soli i slane vode, koje je iza sebe ostavilo staro Panonsko more, kada se, prije više od deset miliona godina, povlačilo sa ovih prostora. Ime grada je kroz sve vrijeme njegovog postojanja i na jezicima svih putopisaca, kartografa, historičara, osvajača, bilo vezano za so. Rijeka Jala, koja protiče kroz Tuzlu, nosi naziv koji potiče od grčke riječi jalos, što znači so, dok je grad kroz svoju historiju, nazivan: Castron de Salenes, Grad solana (grčki), Salenes (grčki), Ad Salinas (latinski), Soli (južnoslavenski), Memlehatejn (arapski), Memleha-i Zir (persijski), Tuz, so (turski), sve do današnjeg imena Tuzla, što na turskom znači solana.

Međutim, početkom 20. st. primjećene su prve površinske deformacije tla, prvi znaci tonjenja grada, nastalog usljed nekontroliranog eksploatiranja slane vode. Maksimalna deformacija do danas iznosi blizu 13 metara. Usljed toga u Tuzli je srušeno preko 2.700 stambenih jedinica, oko 67.000 m² privrednih i oko 131.000 m² javnih objekata. Oko 15.000 stanovnika je preseljeno iz ugroženog područja. Ne postoji drugi grad čije je lice na ovaj način, tj. usljed tonjenja, ostalo bez svoje prepoznatljivosti. Čak i ova činjenica, sagledana iz razvojne perspektive, može biti iskorištena kao svojevrstan turistički potencijal.


2.1.5. Prirodna bogatstva kao turistički potencijal

Općina Tuzla ima izuzetno prirodno naslijeđe, koje može iskoristiti kao svoje ključne komparativne prednosti za izgradnju atraktivne turističke ponude koja će je pretvoriti u jednu od najprosperitetnijih destinacija ovog dijela jugoistočne Evrope:

• mineralno-termalni izvori vode (slane, sumporne, mineralne)

Danas se tuzlanska mineralna voda koristi u Slanoj Banji za kupanje u kadama, zatim za podvodnu tuš-masažu i za inhalacije. U banji se primijenjuju i različite fizikalne terapije/procedure a sve nadzire tim medicinskih stručnjaka, fizijatara, fizioterapeuta i medicinskih tehničara. Terapijske indikacije ove vode su: povrede i stanja nakon operacija lokomotornog aparata, arterioskleroza, hipertireoza, reumatske, respiratorne, ginekološke i neurološke bolesti.

Tuzlanska Slana banja poznata je više od deset vijekova, a njena zvanična ispitivanja i upotreba otpočeli su 1908. g.. Interesantno je da je prvi pacijent ovog lječilišta bio car Austro-Ugarske monarhije, Franjo Josip.
Posjedovanje ovakve kvalitetne ljekovite vode predstavlja izuzetan osnov za jačanje banjskih kapaciteta;

• jezera i vodotoci

Kompleks slanih jezera, kupalište i plaža “Panonsko jezero” u centru grada Tuzle, uz koje se nalazi i arheološki park i Geološki muzej Panonskog mora, je jedinstven u Evropi i svijetu. Panonsko more je pri povlačenju sa velikog dijela evropskog tla, prije nekoliko miliona godina, ispod Tuzle ostavilo milione tona naslaga kamene soli i slane vode koja je slanim bunarima izvučena na površinu i 2003. g. pretvorena u Panonsko jezero. U jezeru se nalazi mineralima bogata voda čiji je salinitet 30-40 gr. NaCl u 1 litri. Ta voda ima i ljekovita svojstva, pogotovo u liječenju reumatskih i disajnih oboljenja. S ciljem unapređenja turističke ponude grada Tuzla i poboljšanja kvaliteta življenja u Tuzlanskom kantonu, dovršava se izgradnja još jednog slanog jezera a planirana je i izgradnja slanih vodopada s bazenima, i sve to do početka ljetne sezone 2008. Ukupna površina oba jezera iznosit će 18.500 m², a dubina do 1,8 m.
Jezero Modrac, akumulaciono jezero površine oko 17 km², najveće ove vrste u BiH, je najvažniji vodni resurs u neposrednoj blizini Tuzle. Ovo jezero podignuto je prvenstveno sa ciljem obezbjeđenja tehnološke vode za potrebe industrije Tuzlanskog bazena (oko 2,3 m³/sekundi). Zbog velikog deficita pitke vode u Tuzli, akumulacija Modrac koristi se i za obezbjeđenje vode za piće.
Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće Joševica i Solina, te Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok.

• prirodni pejzaži, flora i fauna

Obronci planina (prije svega Majevice, Konjuha i Ozrena) su naročito pogodni za razvoj rekreativnog i ruralnog turizma. Flora i fauna su također izvjestan potencijal za razvoj turizma u općini Tuzla. Naročito su interesantni kapaciteti za ribolovni i lovni turizam, kao i organizovanje umjetničkih kolonija, jer mogu odlučujuće determinisati prateće sadržaje za dalji razvoj ponude sportskog, kongresnog i sajamskog turizam u Općini.

Ispitivanje javnog mnijenja koje je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) pokazalo je da čak 82 % građana BiH vjeruje da je neuređen okoliš glavna prepreka razvoju bh. turizma. Stoga, trenutno nedovoljno prihvatljivo stanje u pogledu zaštite okoliša na gornjim lokalitetima treba u narednom periodu biti znatno unaprijeđeno provođenjem aktivnosti koje će obezbijediti zaštitu okoliša i prirode radi stvaranja ambijentalnih pretpostavki za razvoj turizma.


2.1.6. Arheološko i historijsko naslijeđe kao turistički potencijal

Tuzla je grad čiji su nastanak i višemilenijsko postojanje vezani za eksploataciju soli. Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom življenja. U Tuzli su pronađeni ostaci starog naselja sojeničkog tipa iz doba neolita, te jedno od najstarijih nalazišta u BiH, nalazište u Gornjoj Tuzli iz 4500 g.p.n.e. To je najstarije sojeničko naselje u Evropi, koje datira iz neolita, za razliku od ostalih pronađenih sojeničkih naselja u Evropi koja datiraju iz mlađih perioda. Pronađena je i velika količina pokretnog arheološkog materijala iz doba neolita, a među njima posebno mjesto zauzimaju keramičke posude za isoljavanje slane vode. Ovi arheološki pronalasci pomjeraju granicu eksploatacije soli i njene upotrebe u ljudskoj ishrani iz doba eneolita, u koje su datirane najstarije evropske kulture koje su koristile so, u doba neolita. Svi ovi dokazi upućuju na činjenicu da je područje Tuzle bilo naseljeno još u neolitu. Na širem prostoru Tuzle živjeli su Iliri, Kelti, Grci, Rimljani, itd. U 7. st. su se na to područje trajno nastanila slavenska plemena.

Od arheoloških lokaliteta najinteresantniji za razvoj turizma su:

• Arheološki park – Neolitskog sojeničkog naselja, jedini arheološki park na području Balkana. U njemu je, na osnovu rezultata arheoloških istraživanja, pronađenih predmeta iz doba neolita i drugih dokaza o postojanju sojeničkih naselja na užem lokalitetu Tuzle, sačinjena rekonstrukcija načina života ljudi na ovim prostorima u periodu neolita;
• Neolitsko naselje na području Gornje Tuzle, koje je najstarije neolitsko naselje u BiH i jedino naselje na kojem su pronađeni ostaci stračevačke neolitske kulturne grupe, također s kontinuitenom života i eksploatacije soli do današnjeg vremena;
• Kicelj, u neposrednoj blizini historijske jezgre grada, sa ranosrednjevjekovnom nekropolom i ostacima zemuničkog slavenskog naselja;
• Gradovrh, ili Grad na vrhu, u naselju Solina, s tragovima života od bronzanog doba, preko Kelta, Ilira, Rimljana i Slavena koji su tu imali svoje naselje, na kojem je u srednjem vijeku izgrađen franjevački samostan, koji je postojao sve do dolaska Osmanlija na ove prostore, a ima mogućnost za razvoj vjerskog turizma;
• Krešića gradina, u Par Selu, sa gradinom koja je egzistirala od željeznog doba do dolaska osmanlija na ove prostore;

Osim arheoloških nalazišta, Tuzla ima bogato i historijsko naslijeđe.
Prvi pisani pomen o Tuzli potiče iz 950. g..
Srednjevjekovna župa Soli je ulazila u sastav Bosanske Države.
Tuzlu su 1463. osvojili Osmanlije, a 1878. Austro-Ugari.
Od 1918. BiH je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije, a Tuzla je u to vrijeme važila kao grad sa izrazito slobodarskom tradicijom, o čemu svjedoči i Spomenik rudarima Husinske Bune.
Ta se slobodarska tradicija u II svjetskom ratu artikulirala kao antifašistički stav. Tuzla je 2. oktobra 1943. postala najveći oslobođeni grad u Evropi.
U ratu od 1992.-1995. Tuzla je imala prepoznatljiv način odbrane u kojem se ponovo očitavao tradicionalni odnos prema slobodi, toleranciji i zajedničkom životu svih građana. Uspomenu na ta vremena čuvaju mnogi gradski spomenici među kojima se ističu Memorijalno - spomenički kompleks na Slanoj Banji.

Muzej istočne Bosne Tuzla posjeduje arheološku, etnološku, historijsku, biološku, numizmatičku i umjetničku zbirku, koje čuvaju tragove kontinuiteta od gotovo 7.000 godina života u tuzlanskom kraju.


2.1.7. Kultura: naslijeđe i današnji kapaciteti kao osnova za razvoj turizma

Područje na kome su se, kroz historiju, smjenjivale i ukrštale različite kulture. Svaka je za sobom ostavljala tragove, kako u materijalnom, tako i u duhovnom smislu. Ovakvo, interkulturalno naslijeđe, čini ovo područje bogatijim i turistički još atraktivnijim. Na kulturnu tradiciju Tuzle i okoline uticali su brojni književnici, slikari, muzičari, pozorišni djelatnici, istoričari.

Od tuzlanskih književnika posebno se izdvajaju Muhamed Hevai Uskufi, Stjepan Matijević, Derviš Sušić, Matija Divković, te najmarkantnija književna pojava Tuzle, ujedno jedan od najvećih pisaca Balkana, Meša Selimović. Hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević koji neko vrijeme radi u gradovima sjeveroistočne Bosne, svoju poznatu pjesničku zbirku "Trzaji" objavljuje 1902. g. u Tuzli.
Jedan od najznačajnih kulturnih događaja u regionu su tuzlanski književni susreti «Cum grano salis», na kojima se dodjeljuje književna nagrada «Meša Selimović», za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na književnom prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Narodna i univerzitetska biblioteka «Derviš Sušić» raspolaže sa oko 200.000 bibliotečkih jedinica i nekoliko međunarodnih odjeljenja (austrijsko, američko, iransko, tursko, francusko). Pored nje, u Tuzli postoji i Behram begova biblioteka.
U svojevrsnu kulturnu baštinu Tuzle spadaju i specifične pjesme i priče iz narodne predaje, koje potvrđuju tradicionalno slobodarski duh vijekovima prisutan na ovom području.
Ismet Mujezinović, najveći bosanskohercegovački slikar 20. st., rođen je i gotovo cijeli radni i životni vijek proveo je u Tuzli. Iz Tuzle potiču i prvi školovani bh slikari Đorđe Mihajlović i Adela Ber, kao i James Haim Pinto, jedan od vodećih američko-meksičkih muralista i Kristijan Kreković, slavni peruanski slikar. Tokom prošlog st. u likovni život se uključuju i Franjo Leder i Dragiša Trifković, te Mensur Dervišević kojeg historičari umjetnosti ističu kao jednu od najznačajnih pojava likovnog života Tuzle. Međunarodna galerija portreta u Tuzli raspolaže djelima svih ovih umjetnika, a u okviru galerije djeluje i Međunarodni atelje «Ismet Mujezinović». Svoje djelovanje ova Galerija upotpunjuje organizacijom Međunarodnog bijenala portreta «Interbifep», uz učešće umjetnika iz cijelog svijeta.

Današnje Narodno pozorište Tuzla je najstariji teatar u BiH, a kulturnu scenu grada upotpunjuju Teatar Kabare, alternativni Draft teatar, Bosanski kulturni centar, Dom mladih, Kuća Plamena mira, Francuski kulturni centar, brojna amaterska kulturno-umjetnička društva i udruženja.

U osnovnoj i srednjoj muzičkoj školi educiraju se mladi muzičari, koji svoj talenat i umijeće dokazuju na brojnim svjetski poznatim akademijama i takmičenjima. Sevdalinka, kao dio kulturnog identiteta BiH, baštini se i na području općine Tuzla i radi se na njenom očuvanju kroz razne inicijative, kao npr. kroz program podrške razvoju kreativne industrije.

Kulturni krajolik - kompleks Panonskog jezera, nalazi se na listi peticija za uvrštavanje na listu nacionalnih spomenika pred Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Pored njega, brojni objekti i lokaliteti kulturno-historijskog naslijeđa svjedoče o bogatoj prošlosti grada i to Memorijalni kompleks Slana banja - Trnovac, Spomenik rudarima u Kreki, Lederove sklupturske cjeline - Leda, Most sa kipovima, Disko bol i Alegorije, skulpture-spomenici dvojici velikih bosanskohercegovačkih umjetnika: piscu Meši Selimoviću i slikaru Ismetu Mujezinoviću, itd.
Spomen-obilježje Kapija, na kojem je 25.5.1995. g. jedna agresorska granata ubila 71 mladu osobu, a ranila nekoliko stotina mladih, koji su se te večeri došli družiti i zabavljati.
U nizu kulturnih i naučnih institucija posebno treba istaći i Historijski arhiv Tuzlanskog kantona koji je također smješten u Tuzli. Arhiv posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina građe iznosi 1.500 dužinskih metara. On ima veliku vrijednost i sa aspekta iskoristivosti njegove građe u rekonstrukciji turističkih lokaliteta.

U Tuzli, kao i na cjelokupnom području regije, nalaze se brojni restorani i drugi ugostiteljski objekti u kojima se pripremaju i poslužuju jela tradicionalne bosanske kuhinje, domaći specijaliteti spravljeni od domaćih, svježih proizvoda, što doprinosi upotpunjavanju tradicionalnog imidža Tuzle adekvatnom gastronomskom ponudom.


2.1.8. Urbano-arhitektonsko i religijsko naslijeđe kao turistički potencijal

Na području Tuzle, do izrade ovih Smjernica status nacionalnog spomenika BiH stekla su slijedeća sakralna dobra:

• Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina
• Poljska (Turalibegova) džamija sa mezarjem i turbetom, graditeljska cjelina
• Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina

Na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH nalaze se:

• Bijela džamija u Tuzli
• Džindićka džamija (Husein Čauš džamija)
• Jalska (Krzlar - djevojačka) džamija

U postupku za uvrštavanje na listu nacionalnih spomenika BiH, nalaze se:

• Crkva u Vršanima
• Kapela Gospe Lipničke u Srednjoj Lipnici
• 16 džamija

U starom dijelu grada Tuzle sačuvani su i drugi sakralni objekti koji spadaju u grupu najvrijednijih kulturno historijskih spomenika:
Nekoliko vrlo značajnih stećaka koji su svjedoci postojanja i prakticiranja bogumilstva u ovim krajevima prije dolaska islama.

• Franjevački samostan i Rimokatolička crkva sv. Petra i Pavla . iz 16 st.
• Jevrejsko groblje na Bukovčiću.
• Ostale džamije (uglavnom iz 16. st.).
• ostatak Behram-begove Medrese u vidu portala na Skveru.
• Turbe u Gornjoj Tuzli.

Brojni su i ostaci osmanske arhitekture i islamske tradicije, prožete bosanskim i lokalnim duhom: Čaršijska česma iz 1888. g., Hastashana - bolnica u Strmoj ulici (otvorena 1874. g.), stare bosanske kuće u Gornjoj Tuzli (Bogunlića, Muminovića, Saračevića-Hadžimehmedovića, itd.), stara tvrđava tzv. Barutana na Gradini, koja je jedini ostatak osmanske fortifikacijske arhitekture.
Ostaci austro-ugarske arhitekture, iako dobrim dijelom srušeni zbog slijeganja terena, još uvijek čine veći dio uže historijske jezgre grada.
Na lokalitetu stare čaršije u neposrednoj blizini Sonog trga nalazi se nekadašnja kapija (vrata) grada, a u moderno doba služi kao dio korzoa i veliko okupljalište mladih. Rekonstrukcija i uređenje Sonog trga, Trga slobode i starog gradskog jezgra, uveliko su doprinijeli razvitku Tuzle kao urbane i turističke sredine.

2.1.9. Industrijsko-historijsko naslijeđe u funkciji turizma

Današnji grad Tuzla počeo se razvijati na prostoru oko Sonog trga, Skvera i Slane banje. Na Sonom trgu se nalazio jedan od izvora soli, koji je služio za crpljenje slane vode i za organizovanu proizvodnju soli. Soni trg je, zajedno sa restauriranim prvobitnim slanim bunarom, obnovljen 2004. g.. Na trgu se nalazi i replika neolitske posude za isoljavanje, koja je sastavni dio fontane, ukrašene mozaikom iz Ravenne. Na Sonom trgu se nalazi i muzejska postavka predmeta iz doba neolita i drugih historijskih razdoblja, pronađenih na lokalitetima u i oko Tuzle. Soni trg je nekada bio središnja tačka (pazarište) oko koje su se dalje gradili brojni vjerski i javni objekti.

Sa dolaskom Osmanlija 1460. g., proizvodnja soli se upeterostručila, te je grad počeo dobijati na važnosti. Proizvodnja soli i prihodi od nje bili su ključni faktor koji je utemeljio Tuzlu kao kasabu. Do organizovanije proizvodnje i prodaje soli dolazi moderniziranjem sonog bunara na današnjem Sonom trgu 1476. i proglašenjem Tuzle «carskim hasom», 1477. g.. Na Sonom trgu nalazilo se i do 80 tava u kojima se iskuhavala slana voda izvučena iz bunara. Nakon velikih ekonomskih reformi iz 17-tog stoljeća, u gradu se počela razvijati slobodna trgovina. Sa razvitkom novih zanata, Tuzla se razvila u administrativno središte Zvorničkog sandžaka i postala važan komunikacijski, vojni, trgovački i kulturni centar sjeveroistočne Bosne. Pred kraj Osmanlijske vladavine Tuzla je imala približno oko 5.000 stanovnika i bila je jedan od najvećih gradova u BiH.
Za tuzlansku so se znalo i izvan Bosne. U 17. st. francuski kralj Luj XIV je preko svojih trgovaca nabavljao so iz Tuzle za svoj dvor, a njom se i Bosanski ejalet predstavio na Međunarodnoj privrednoj izložbi u Filadelfiji 1876. g..
Nakon aneksije BiH od strane Austro-Ugarske monarhije, prva solana, izgrađena 1885. g. u predgrađu Tuzle, u Simin Hanu, predstavljala je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Stara zgrada Solane iz 1885. g. u Kreki, soni bunar iz 1477 g. na Solnom trgu i kompleks slanih bunara sa cjevovodom i pumpnom stanicom na Boriću su prva dobra u BiH koja su proglašeni nacionalnim spomenicima u kategoriji industrijskog naslijeđa. Muzej solarstva, koji postoji u okviru Fabrike soli (Solane), baštini foto-dokumentacionu građu i predmete koji svjedoče o istorijatu solarstva u Tuzli.

Međutim, siguran turistički potencijal imaju i slijedeći objekti koji su dio historijsko-industrijskog naslijeđa Tuzle:

• ulaz u staru jamu Moluhe Rudnika uglja Kreka, iza Rudarskog instituta ( može se pretvoriti u Muzej rudarstva);
• ostatak jame Rudnika soli Tušanj (može se dijelom pretvoriti u spomen sobu, a najveći dio infrastrukture, upravna zgrada s parkom, u banjsko liječilište).

2.1.10. Privredni i društveni potencijali općine kao osnov za razvoj turizma

Ukupni privredni i društveni potencijali moraju biti sagledani u kontekstu procjene realnosti potrebnih pretpostavki, tj. investicijske i upravljačke sposobnosi općinskih i drugih kapaciteta u kontekstu trendova razvoja turističke djelatnosti u Tuzli. Njihova realistična procjena treba dati i scenario za razvoj poslovnog turizma na području općine.

Zahvaljujući bogatim nalazištima soli i uglja Tuzla, još od vremena bivše Jugoslavije, predstavlja centar hemijske industrije i energetike. Posljednjih decenija razvijane su mašinska, metalurška, metalo-prerađivačka, elektro, građevinska, obućarska, konfekcijska i prehrambena industrija. Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu, Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u BiH, dok je prema stopi zaposlenosti bila najrazvijeniji regionalni centar. Prijeratnu tuzlansku privredu karakterizirali su veliki privredni sistemi, koji su proizvodili za područje regiona.
Rat na ovim prostorima doveo je do gubitka tržišta, zaustavljanja proizvodnje i zastarijevanja tehnologija, praćenog stanjem opće nezaposlenosti. Izlaz iz ove situacije se vidi u prestruktuiranju privrede uz poseban značaj razvoja malih i srednjih poduzeća, razvoju na temelju primjene novih informacionih tehnologija, te razvoja regionalne i međunarodne ekonomske saradnje.
Značajan segment ekonomije trenutno čine preko 3.000 samostalnih privrednika i oko 3.000 registrovanih MSP, trgovački centri, finansijske institucije, univerzitet, instituti i dr. Pored njih i velikih privrednih kapaciteta u elektroenergetskom sistemu, rudnika uglja, hemijske industrije, elektro industrije, građevinarstva, mašinogradnje, itd, Općina Tuzla poseban akcenat daje na razvoj novih djelatnosti, koje nakon prestruktuiranja privrede trebaju preporoditi grad, a to su:

• informaciono-komunikacione tehnologije,
• turizam,
• kreativna industrija,
• farmaceutska industrija i sl.

Grad Tuzla je svakako prvi grad u BiH koji je kreativnu industriju kao pojam i proces prihvatio kao jedan od budućih strateških pravaca svog razvoja. Sektor kreativne industrije Tuzle ima značajan potencijal koji može Tuzli dati konkurentno, znanjem vođeno i kreativno mjesto u razvoju. Postojeći aktivni učesnici kreativne industrije su: Teatar ''Soli'' – Teatar Kabare Tuzla, Colosseum d.o.o., Arthur Production, Radio Kameleon, UHD Bosanske Rukotvorine, Plesni klub Flamenco, UG Tuzla Live, Blicko d.o.o., Bend ''Defence'', Galerija ''Mi Ritmo'', UNDO Design, Bend Nula Plus, Softworks d.o.o., Platinium d.o.o., UG Manufaktura, UG Kuća Plamen Mira, Proart d.o.o., Udruženje ''Vesta'', te mnogi umjetnici, kao što su; Šejla Šehabović, Vlado Kerošević, Edin Dervišević, Belma Bešlić, Amel Emrić, Samir Aganović i mnogi drugi.

Osnovni preduslov za dalju realizaciju ovakvih planova je otvaranje tržišta i obnavljanje poslovnih i tržišnih veza u regionu i Evropi, jer su kapaciteti tuzlanske privrede planirani i građeni za ovo tržište.
Potrebno je istaći progres postignut tokom zadnjih nekoliko godina (2001-2007) u općini Tuzla kako na privrednom, tako i na društvenom polju razvoja:

• Ekonomski rast od 7,6 % BDP i procijenjena stopa zaposlenosti od 70 %.
• U martu 2003. g., Općina Tuzla je usvojila Strategiju dugoročnog ekonomskog razvoja (LER), sa misijom i vizijom za period od 15 godina. Strategija se zasniva na tri slova T: tolerancija, talenat, tehnologija.
• Od 2001. kada je iznosio 19.000.000 KM do 2007. kada iznosi 50.000.000 KM, budžet Općine Tuzla bilježi neprekidni rast.
• Općina Tuzla je jedna od prvih lokalnih uprava koja se uključila u aktivnosti koje obezbjeđuju ambijent i podršku za razvoj poduzetništva, razvojem poslovno-inkubacionog centra Lipnica, pružanjempodrške osnivanju razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja i stimulacijom poduzetničkog sektora.
• Otvoren je BIT centar, najsavremniji Biznis inovacioni centar na Zapadnom Balkanu koji sadrži dvije komponente: CNT – Centar novih tehnologija i ICT - Informaciono komunikacione tehnologije. BIT Centar ima fokus na razvoju biznisa baziranih na istraživanju i razvoju, te pružanje podrške mladim obrazovanim kadrovima da započnu vlastiti biznis i učestvuju u know how u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i drugih naučnih disciplina.
• Turizam je doživio procvat, izgradnjom kompleksa Panonsko jezero (koje je u nepune tri sezone, posjetilo milion ljudi), jedinog turističkog trga u BiH (Soni trg) i Arheološkog parka neolitskog sojeničkog naselja.
• Renomirni Međunarodni privredni sajam PROMO u znatnoj mjeri doprinosi promociji i korištenju, između ostalih, i turističkih potencijala općine Tuzla.
• Nagli razvoj trgovine (koja u Tuzli nije prije 1992. bila naročito razvijena), u kome je npr. samo kroz 5 novoizgrađenih trgovačkih centara, otvoreno i 1.000 novih radnih mjesta.
• Tuzlanska pijaca je jedna od poznatijih u BiH, po obilju ponude, a posebno tradicionalnih bosanskih proizvoda, domaćih sireva, meda, ljekovitog bilja, gljiva, šumskog voća i autohtonih vrsta, gotovo iščezlog voća.
• Ostvaren je napredak u izgradnji i održavanju cesta, toplifikaciji, regulaciji vodotoka, gradnji ulične rasvjete i drugih infrastrukturnih objekata.
• Površine pod uređenim parkovima su povećane za četiri puta.
• Nakon više od 70 godina, u Tuzli su ukinute restrikcije vode.
• Nakon 122 godine, u Tuzli je otklonjen uzrok slijeganja tla.
• U okviru općinske administracije otvoren je savremeni Centar za pružanje usluga građanima.
• Općina Tuzla je organizirila/finansijski podržala brojne kulturne programe.
• Tuzla je za postignuća u oblasti LER u Londonu 2006. g., dobila međunarodno priznanje „BEACON grad” (svjetlo na kraju tunela).
• Općini Tuzla dodijeljena je „Povelja međuetničke tolerancije“, za 2006. godinu od Asocijacije međuetničkih gradova jugoistočne Evrope „Philia“.
• Općina Tuzla je uključena i u ekonomsku saradnju na širem regionalnom području: sa gradovima i regionima u Italiji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Francuskoj, Turskoj i Norveškoj, te sa italijanskom i norveškom vladom. Bratimljenja su izvršena sa: Gradom Bologna (Italija), Općinom L'Hospitalet (Španija), Gradom Osijek (Hrvatska), Gradom Pečuh (Mađarska), Općinom Tuzla (Istanbul, Turska). Sporazumi o saradnji ostvareni su sa regijama: Saint Denis (Francuska), Provincia di Ravenna i Provincia di Pisa (Italija).
• Sportsko-rekreacijski kapaciteti u Tuzli su brojni, od sportskih terena gdje dominiraju Kulturno - sportski centar “Mejdan”, sportski centar “Partizan” i stadion Tušanj. Planirana je i izgradnja sportskog stadiona na Ircu. Panonsko jezero se neposredno nastavlja na sportsko-rekreacioni kompleks Slana banja koji, pored staza za šetnju i jogging, obuhvata kompleks teniskih terena, igralište za mali nogomet i košarku, te neka od spomen obilježja iz novije historije grada. Neki od najboljih bh. sportaša 20 vijeka su Tuzlaci.
• Tuzla ima moderno opremljen Univerzitetsko-klinički centar i Kliniku Centar za srce u kojima se primjenjuju najnovija dostignuća savremene medicine. Ovi kapaciteti su značajan potencijal za razvoj zdravstvenog turizma.
• Univerzitet u Tuzli (osnovan 1976.) se stalno razvija i prvi je integrirani Univerzitet u BiH u skladu sa Bolonjskim procesom, a na njemu se obrazuje blizu 20.000 studenata, na desetak studijskih pravaca. Trenutno na Univerzitetu u Tuzli ne postoji nijedan smjer turističkog usmjerenja, ali su u toku razgovori između JU "Turističko-ugostiteljska škola" Tuzla i rektora Univerziteta o otvaranju odgovarajućeg smjera na Ekonomskom ili Filozofskom fakultetu, čime će se stvoriti predispozicije za intenzivniji razvoj sektora turizma u općini Tuzla i šire.
• JU "Turističko-ugostiteljska škola" Tuzla postoji već 45 godina. Svake godine škola upiše 150-180 učenika, a samo u posljednjih 5 godina (2003-2007) školu je završilo blizu 800 učenika (oko 340 hotelsko-turističkih tehničara, a oko 430 je završilo trogodišnje školovanje: oko 300 kuhara, oko 110 konobara i oko 20 poslastičara). Oko 150 konobara i kuhara i ugostiteljskih tehničara iz Tuzle učestvovalo je u "turističko-hotelijerskom stažiranju" u hotelima Riminija i Ravene (Italija), u okviru projekta "Adria Link" i steklo znanja i praksu u svjetskoj prijestonici turizma.

Prikazano stanje privrednog i društvenog razvoja pokazuje da se nakon poslijeratnog perioda obnove rada privrednih kapaciteta u općini Tuzla u zadnjih 5 godina osjeti intenziviranje pozitivnih procesa koji rezultiraju stalnim jačanjem sposobnosti investiranja uopšte, a time i ulaganja u sektor turizma.
Kapacitet društvene zajednice je također ojačan u dovoljnoj mjeri da se može iskoristiti za primjenu osmišljenog koncepta održivog razvoja turizma u općini Tuzla, koji osim privatnih investicija zahtijeva i jaku podršku vladinih struktura. Svi privredni i društveni potencijali općine Tuzla su otvoreni i prema domaćim i prema stranim investitorima u oblasti turizma, koji žele ulaganjima iskoristiti visoke prednosti njenog tržišta visoko-kvalificirane radne snage u pratećim djelatnostima i povoljnog i poticajnog okruženja za investicije.


2.1.11. Povezivanje sa ključnom turističkom ponudom okolnih općina

Netaknuta priroda, sačuvana flora i fauna, prirodna i geografska raznolikost prostora, predstavljaju jedan od najvažnijih resursa regije kojoj je Tuzla administrativno, privredno i kulturno središte. Sjeverni, ravničarski dio regije najvažnije je žitorodno područje u BiH, dok je središnji dio tradicionalno poznat kao voćarski kraj za uzgoj koštičavog i jagodičastog voća. Tradicija proizvodnje i prerade ovih proizvoda praćena je i turističko-privrednim manifestacijama, kao što su Dani jagodičastog voća u Čeliću i Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije „Sajam šljive” u Gradačcu.

Općine koje se nalaze u okolini Tuzle posjeduju i resurse za lovni, ribolovni i sportsko-rekreativni turizam:

• područje planine Konjuh, sa planinsko rekreativnim centrom Zlaća kod Banovića, odmaralištem Muška voda i zimskim centrom Karaula u okolini Kladnja;
• zimski centar Igrište u Vlasenici;
• vještačka jezera Sniježnica (Teočak), Modrac (Lukavac, Tuzla), Bistarac (Lukavac), te Hazna i Vidara (Gradačac);
• dvije velike rijeke: Sava, kao plovna rijeka i Drina sa izuzetnim potencijalom za sportski i avanturistički turizam (ribolov, rafting, kajak);
• tereni za lov na nisku i visoku divljač na teritoriju Kalesije. Međutim, čuvena prijeratna lovišta u blizini općine Tuzla (naročito fazanerije u Brčkom i Srebreniku) još nisu u cjelosti obnovljena.

U kontekstu razvoja zdravstvenog turizma, u neposrednoj blizini općine Tuzla nalaze se i drugi banjsko zdravstveni kapaciteti:

• u Bijeljini (Banja »Dvorovi«), Gradačcu (Banja »Ilidža« koja je poznata više od 150 godina), Srebrenici (Banja »Guber«, trenutno uopće nije u funkciji).

Kulturno-historijsko naslijeđe tih općina je također značajan kapacitet za razvoj receptivnog turizma:

• Djevojačka pećina sa prahistorijskim crtežima u okolini Kladnja,
• srednjevjekovni grad Srebrenik (koji je jedno vrijeme bio prijestonica bosanskih banova Kotromanića) i par lokaliteta sa stećcima u Srebreniku;
• srednjevjekovni grad Soko (1426.), Ahmed-pašina, Bijela džamija (1595.) i sahat-kula iz tog perioda, i tradicionalni gračanički zanati u Gračanici;
• Gradina sa kulom (1765. i 1821.) Husein-kapetana Gradaščevića (Zmaja od Bosne), džamija Husejnija (1826.), sahat-kula i Sviračka džamija u Gradačcu;
• više nekropola stećaka i Atik-džamija (stara preko 300 g) u Kalesiji;
• 53 lokaliteta stećaka (najznačajnija je nekropola u Olovcima), potkupolna kamena džamija Kuršumlija, Hadži-Đurđihanumina česma u Kladnju;
• Stari grad Dobor (iz srednjeg vijeka), u opštini Modriča.

Područje općina u okolini Tuzle ima dovoljno atraktivnih turističkih sadržaja u kojima svako može provesti ugodan sedmodnevni ili desetodnevni odmor. Tuzla zajedno sa ovim općinama mora raditi sinhronizovano na promociji turističkih potencijala, naročito onih koji nisu poznati izvan ove regije a mogu pojedinačno ili u turističkim paket aranžmanima biti razlog da se neko opredjeli da ovo područje posjeti kao turista. Za Tuzlu je bitno da ove turističke kapacitete okolnih općina iskoristi na najbolji mogući način, tako što će ih kroz konkretne projekte i promotivne kampanjen uvezati sa svojom turističkom ponudom i time i nju učiniti atraktivnijom, kako za goste iz BiH tako i za one iz inostranstva.


2.2. Određivanje prioritetnih oblasti intervencije

2.2.1. Potrebe i izazovi razvoja turizma u općini Tuzla

Analiza stanja predočenog u poglavlju 2.1. ukazuje da općina Tuzla ima vrlo dobre preduslove koji trenutno nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni niti promovirani za razvoj profitabilnih turističkih aktivnosti: prirodne resurse (termalne i ljekovite vode, blizina rijeka i jezera), bogato istorijsko, kulturno i industrijsko nasljeđe, povoljan geografski položaj općine Tuzla (naročito u pogledu korištenja saobraćajne infrastrukture), tradicionalnu gostoljubivost ljudi, postojeće turističke agencije, postojeću turističku infrastrukturu, multietnički karakter općine i multikulturnu tradiciju, kao i rastuću svijest glavnih aktera o koristima koje razvoj turističkog sektora donosi ukupnoj privredi. Turizmu u općini Tuzla, međutim, manjka partnerstava i promocije na tržištu, raspolaže se sa malo putnih veza između turističkih destinacija, postoji nizak nivo propratnih usluga i nedostatak visoko obrazovanih turističkih stručnjaka. Kod građana je nedovoljno razvijena svijest o turizmu i zaštiti okoliša, nizak je nivo promocije receptivnog turizma. Evidentan je i nedostatak primjene standarda u struci, a turistička infrastruktura u nekim dijelovima općine je prevaziđena i zastarjela.
Potrebe turističkog sektora u općini Tuzla su slijedeće: priprema strategije za razvoj i promociju turizma, kompletiranje turističke ponude definisanjem turističkih proizvoda po kojima će općina biti prepoznatljiva, poboljšanje aktivnosti iz turističkog marketinga (a posebno promotivne komponente), poboljšanje kvaliteta turističkih usluga, priprema smjernica i obuka turističkih vodiča, osnivanje općinske turističke agencije, postavljanje turističke signalizacije, učešće u više kulturnih dešavanja i manifestacija i takmičenja turističkih organizacija na nivou regije i države, trajno ulaganje u podizanje svijesti kod građana o važnosti turizma, briga o turističkim potrebama djece i omladine i njihovo uključivanje u razvoj turizma i zaštite okoliša (čišćenje divljih i izgradnja regionalne deponije otpada), zaštita prirodnog i kulturnog naslijeđa, podrška idejama o samozapošljavanju u sektoru turizma, uređenje i unapređenje postojeće i razvoj nove infrastrukture i turističkih odredišta, unapređenje smještajnih i hotelskih kapaciteta, izgradnja infrastrukture neophodne za potrebe izvorišta termo-mineralnih voda, uređenje riječnih obala i jezera (Modrac).

Izazovi pred razvojem sektora turizma u općini Tuzla su slijedeći:

• diverzificirati i pojačati turističku ponudu razvojem i snažnom promocijom različitih vidova turizma: zdravstveni (banjski) turizam, poslovni, kulturni, memorijalni, receptivni, eko-turizam itd.
• definisati turističke brendove u nekim ključnim područjima
• upotrebljavati geografski položaj općine za tranzitni turizam i ulaganja
• poboljšati saradnju sa susjednim općinskim/regionalnim turističkim tržištima
• privesti kraju proces privatizacije turističkih kapaciteta
• obezbijediti balansiran razvoj sektora turizma širom općine
• povećati prodaju domaćih turističkih proizvoda i usluga u uslovima jake konkurencije iz susjednih općina/regija BiH
• razviti veze sa raznim ključnim turističkim sektorima iz regije, npr. lov i ribolov (posebno u Posavini, kao zasebnoj atrakciji), zimski, ljetni, zeleni, avanturistički sportovi, planinarenje)
• poboljšati i intenzivirati promociju turističkih potencijala Tuzle na regionalnom i državnom nivou i na stranim tržištima
• povećati nivo turističkog poduzetništva s ciljem stvaranja više MSP u sektoru
• ostvariti pristup donatorskoj pomoći za turizam i iskoristiti istu
• educirati stanovništvo o značaju razvoja turizma
• kreirati turističku ponudu zasnovanu na multietničkim i multikulturnim sadržajima kao vid jačanja integracijskih procesa
• razvijati turističke projekte sa partnerima izvan općinskih granica

2.2.2. Prioritetne oblasti intervencije

Iako veliki broj prirodnih resursa, prikladna klima, geološki i hidro potencijali za zdravstveni turizam i bogato kulturno-historijsko naslijeđe čine dobru osnovu za održiv razvoj turističke djelatnosti, analiza kapaciteta za razvoj i promociju turizma u općini Tuzla ukazuje na nekoliko prioritetnih oblasti intervencije u narednom osmogodišnjem periodu. Fokusiranje ovim Smjernicama na te oblasti interveniranja nužno je radi koncentriranja ljudskih, finansijskih i drugih inputa na najznačajnije faktore čije pravovremeno i adekvatno usmjeravanje u željenom pravcu može polučiti sigurne rezultate.

Obzirom da turizam u prethodnom periodu nije bio značajno zastupljen u ukupnoj privrednoj strukturi općine, najintenzivnije aktivnosti treba usmjeriti u oblast jačanja ljudskog potencijala, ali i institucionalnih kapaciteta, što će omogućiti diverzifikaciju turističke ponude općine Tuzla, njenu snažnu promociju i transformaciju ukupne privredne strukture povećanjem udjela turizma u ukupnom bruto-društvenom proizvodu općine. Pri tome, općina Tuzla mora pored stalne upućenosti i uključenosti u dešavanja u sektoru turizma u BiH, pratiti razvoj i trendove turizma u regionu Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope, jer je BiH malo turističko tržište. Općina Tuzla stoga, mora privlačiti prvo domaće turiste, zatim se fokusirati na dijasporu, a onda i strane turiste. Ovo uključuje iskorištavanje postojećih resursa i povoljnog geografskog položaja za razvoj i marketing turističkih proizvoda i usluga u domenu kulture i naslijeđa, istraživanje i iskorištenje novih mogućnosti za zdravstveni turizam, ali i za ruralni razvoj komplementarno uvezujući pritom turizam, poljoprivredu i zanatske djelatnosti. Svjesnost o zaštiti okoliša i potreba da se spriječi nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa se također moraju razviti.

Razvoj turizma će doprinijeti sveopštem privrednom razvoju, a Smjernice su fokusirane na bezbroj trenutno vidljivih i manje vidljivih mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta, kako u urbanim tako i ruralnim područjima. Osim toga, doprinijeti će i tome da se zahvaljujući razvoju turizma obnavlja infrastruktura, vrši rekonstrukcija i zaštita kulturno-historijskih vrijednosti i industrijskog naslijeđa, unapređuje zaštita okoliša i očuvanje prirodnih bogatstava, te rast ukupnog kvaliteta životnog standarda građana i društva u cjelini. Smjernice su, stoga, izrađene u skladu s postojećom Strategijom razvoja općine Tuzla.


3. SWOT ANALIZA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Cilj ove SWOT analize jeste da identificira ključne faktore: snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje, koji utiču na razvoj i promociju turizma u općini Tuzla, kao i efekte njihovih međusobnih uticaja.
SWOT analiza je poslužila i kao polazište za određivanje ključnih komparativnih prednosti općine Tuzla za razvoj turizma, u poređenju sa ostalim općinama iz užeg okruženja, kao i iz jugoistočne Evrope. Te komparativne prednosti općine Tuzla za razvoj turizma predstavljaju ujedno i osnov na kome se treba graditi i promovirati njena turistička ponuda: kulturno-historijsko i prirodno-geološko naslijeđe koje je jedinstveno ne samo za prostor BiH nego i šireg regiona jugoistočne Evrope.

Kombinacijom uticaja ovih faktora kroz SWOT matricu, određena su i ključna strateška usmjerenja, te izvršeno fokusiranje na 2 osnovna vida turizma koji će biti okosnica održivog razvojate privredne grane u cjelini.


3.1. Komponente SWOT analize

Ključne snage

• mineralno-termalni izvori vode (slane, sumporne, mineralne) pogodni za jačanje banjsko-rekreativnih turističkih kapaciteta
• izuzetno arheološko i geološko naslijeđe
• bogatstvo u historijskim, vjerskim i kulturnim spomenicima i vrijednostima
• pozitivan imidž otvorenog i multikulturnog grada
• povoljna geografska lokacija u odnosu na ostale turističke destinacije u regiji i šire
• tradicionalna gostoljubivost građana

Detaljnije sagledana, lista snaga za razvoj turizma je opsežna:

• Panonsko jezero s arheološkim parkom i Geološkim muzejom Panonskog mora;
• jedno od najvećih i najstarijih sojeničkih naselja iz neolita (mlađe kameno doba), otkriveno u strogom centru grada-historijskoj jezgri, s kontinuitetom života i eksploatacije soli sve do današnjeg perioda;
• neolitsko naselje otkriveno na području Gornje Tuzle;
• Kicelj, arheološki lokalitet u neposrednoj blizini historijske jezgre grada, sa ranosrednjevjekovnom nekropolom i ostacima zemuničkog slavenskog naselja;
• Gradovrh, ili Grad na vrhu, sa tragovima života od bronzanog doba, preko Kelta, Ilira, Rimljana i Slavena koji su tu imali svoje naselje, na kojem je u srednjem st. izgrađen franjevački samostan, i ima mogućnost za razvoj vjerskog turizma;
• Krešića gradina, arheološki lokalitet u Par Selu, sa gradinom koja je egzistirala od željeznog doba do dolaska osmanlija na ove prostore;
• nekoliko vrlo značajnih stećaka;
• ostaci osmanske arhitekture, prožete bosanskim i lokalnim duhom, u vidu sakralnih objekata-džamija (Bijela u G. Tuzli, Džindićka, Poljska ili Turalibegova, Ćaršijska, Jalska ili Djevojačka, Atik ili Behrambegova, Mejdanska), ostatak Medrese u vidu portala na Skveru, Hastashana – bolnica u Strmoj ulici, druga bolnica po starini u BiH, stara bosanska kuća Bogunlića u Gornjoj Tuzli, jedna od tri u BiH, stara tvrđava tzv. Barutana na Gradini, jedini ostatak osmanske fortifikacijske arhitekture;
• Muzejsko-turistički kompleks Soni trg;
• stara zgrada Solane iz 1885. g. – Muzej solarstava;
• ostaci austro-ugarske arhitekture (većina srušena zbog slijeganja terena, ali veći dio uže historijske jezgre još čine objekti iz toga perioda);
• Pravoslavna crkva s Vladikinim dvorom;
• Kapela Gospe iz Srednje Lipnice;
• Jevrejsko groblje na Bukovčiću;
• Memorijalno - spomenički kompleks na Slanoj Banji;
• bunari za crpljenje slane vode na Boriću s objektom probne solane;
• ulaz u staru jamu Moluhe Rudnika uglja Kreka, iza Rudarskog instituta, koja se može pretvoriti u Muzej rudarstva;
• ostatak jame Rudika soli Tušanj, koji se može djelom pretvoriti u spomen sobu, a najveći dio infrastrukture – upravna zgrada s parkom u banjsko liječilište.
• spomenci: rudarima Husinske Bune, Ismetu Mujezinoviću, Meši Selimoviću
• književni susreti „Cum grano salis“
• Likovna kolonija Breške
• Međunarodna galerija portreta
• Muzej Istočne Bosne Tuzla
• Narodno pozorište i pozorišni susreti
• pozitivan imidž multikulturalnog grada
• Međunarodni aerodrom Tuzla
• Tuzla je administrativni, kulturni, zdravstveni i univerzitetski centar Kantona i regije SI BiH
• sportska tradicija
• jezero Modrac
• ljudski resursi (kvalitetna radna snaga, tj. mlad i obrazovan kadar)
• postojanje turističkih udruženja i agencija
• postojeći infrastrukturni objekti za turizam (hoteli, banja…) ,
• kompatibilnost i sinergija sa drugim sektorima privrede (MSP, poljoprivreda, zanatstvo)
• itd.

Ključne slabosti

• institucionalni kapaciteti nedovoljno razvijeni
• ljudski resursi slabo educirani iz oblasti turizma
• nedovoljno izgrađena saobraćajna i prateća infrastruktura
• nedovoljno razvijene komplementarne djelatnosti i prateći sadržaji
• neadekvatni smještajni kapaciteti (ne postoje hosteli, smještaj po principu “ bed & breakfast”)
• nedovoljna svijest građana o potrebi zaštite okoliša
• nedovoljna promocijska aktivnost turističkog potencijala Tuzle (uključujući nedostatak kompletnog promocijskog paketa - promocija i propaganda, javne manifestacije i nastupi, vizualno predstavljanje i sl.)
• neprimjenjivanje standarda u turizmu
• nepostojanje partnerstva i zajedničkog tržišnog nastupa

Detaljno sagledane, evidentne su i ostale slabosti za razvoj turizma:

• nedovoljna svijest građana odnosno potencijalnih poduzetnika o mogućnostima koje pruža turizam za pokretanje vlastitog biznisa odnosno poduzetništvo (usluge, smještaj, rukotvorine i sl.)
• nedovoljna sredstva za uređenje parkova, cvijetnih aleja, biciklističkih staza, i sl.
• nepostojanje baza podataka (popis turističkih upotrebljivih i standardizovanih smještajnih kapaciteta i drugo)
• nepostojanje promotivne aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti građana Tuzle o turizmu kao potencijalu i kao mogućnosti koju on pruža za razvoj biznisa i poduzetništva
• institucionalni kapaciteti na lokalnom nivou su nedovoljno razvijeni da implementiraju Strategiju razvoja i promocije turizma
• nedostatak info-centara za turiste, publikovanih turističkih vodiča i drugih vidova promocije
• nedovoljno ulaganje u istraživačku djelatnost
• nepostojanje turističke signalizacije
• sami građani nedovoljno poznaju turističku ponudu Tuzle
• neadekvatan gradski stadion
• nedostatak zakonske regulative, kao i slaba implementacija postojeće u oblasti zaštite okoliša

Ključne mogućnosti

• razvijanje prepoznatljivosti potencijala za razvoj banjsko-lječilišnog turizma na regionalnom nivou
• izgradnja brzih cesta Tuzla-Orašje i Tuzla-Sarajevo
• iskorištenje imidža Tuzle u regionu i internih potencijala za stvaranje specifičnog turističkog proizvoda
• stavljanje Međunarodnog aerodroma Tuzla u funkciju
• oživljavanje željezničkog saobraćaja
• približavanje EU fondovima

Detaljno sagledane, ostale mogućnosti za razvoj turizma su također mnogobrojne:

• korištenje geografske lokacije za razvoj tranzitnog turizma
• pojačanje promotivne aktivnosti na lokalnom i širem tržištu
• povećan plasman domaćih proizvoda i usluga
• privlačenje donatorske pomoći i stranih investicija za razvoj turizma
• razvoj različitih vidova turizma – zimski, ljetni, zdrastveni, atrakcijski (zanimljive, uglavnom sportske aktivnosti), poslovni, kongresni, itd.
• istraživanje ključnih proizvoda i usluga vezanih za lov, ribolov, planinarenje, zdrastveni, ruralni turizam, ekološke projekte itd.
• povećanje saradnje sa turističkim tržištem u okruženju i šire
• povećanje nivoa turističkog poduzetništva, kako bi se kreiralo više MSP u tom sektoru
• uspostava saradnje između postojećih turističkih aktera i razvijanje novih za podršku razvoju turizma

Ključne prijetnje

• nedovoljna i neadekvatna poticajna politika sa viših nivoa vlasti za inostrane investicije u turizam
• nepostojanje osavremenjenog i standardizirang Zakona o turizmu na nivou BiH (da bi se, između ostalog, uredio i seoski/porodični turizam)
• neadekvatna politika upošljavanja u sektoru turizma
• neadekvatna legislativa i insititucionalno nedefinisana oblast razvoja turizma na lokalnom nivou (ingerencije za razvoj turizma su na kantonalnom i federalnom nivou, a potrebno je vratiti ih na općinski/lokalni nivo)
• neadekvatno uvrštavanje projekata iz oblasti turizma u budžet kantona

Detaljno sagledane, prijetnje za razvoj turizma su također brojne:

• na državnom nivou trenutno u BiH ne postoji zakonski niti institucionalni okvir za razvoj turizma, pa stoga nedostaju jasne smjernice kao i budžetska sredstva namijenjena za ovu oblast
• nedostatak okvirnih standarda za turizam
• nestabilnost političkog okruženja
• pozitivni razvojni trendovi u turizmu susjednih zemalja/regiona
• nedovoljan stepen ulaganja vlasti BiH u turizam
• nekotrolisano i fragmentirano urbano planiranje i nadzor
• rizici od terorizma nepovoljno utiču na svjestki turizam
• neusvojena makroekonomska politika države BiH u oblasti turizma
• nekontrolisano iskorištavanje prirodnih resursa i neadekvatna briga o zaštiti okoliša
• nedovoljno efikasne institucije koje učestvuju u proceduri potrebnoj za osnivanje MSP

3.2. SWOT Matrica

Kombinacijom uticaja ključna 4 faktora (snaga, slabosti, mogućnosti, prijetnji) na razvoj turizma, utvrđene su slijedeća potencijalna razvojna usmjerenja, tj. scenariji intervencije u turizmu u narednom osmogodišnjem periodu:
Snage - mogućnosti

• Jačanje ljudskih resursa (stručno osposobljavanje turističkih radnika i kadrova iz oblasti kulture, ugostiteljstva)
• Institucionalno jačanje postojećih organizacija
• Iskorištenje imidža grada, kao grada sa kulturno-historijskim i prirodnim naslijeđem i kapacitetima za banjsko-rekreativni turizam kako bi se poboljšao njegov rejting atraktivne turističke destinacije u regiji i šire, jer se Tuzla tradicionalno percipirala samo kao industrijsko-rudarski centar

Slabosti - prijetnje

• Unapređenje baze podataka o turističkim kapacitetima kako bi se obezbijedilo uvrštavanja turizma u budžet kantona

Slabosti - mogućnosti

• Razvoj kapaciteta za iskorištenje potencijala za banjski turizam
• Edukacija ljudskih resursa u oblasti turizma i upravljanja projektnim ciklusom (PCM-a) radi približavanja EU fondovima
• Razvijanje promotivnih aktivnosti prema građanima i turistima
• Razvijanje sistema poticaja (modela subvencioniranja turističkih potencijala)
• Unapređenje turističke signalizacije

Snage i prijetnje

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i oblasti zakonske regulative

3.3. Komparativne prednosti strateška usmjerenja

SWOT analiza faktora razvoja i promocije turističkog sektora je doprinijela i prepoznavanju komparativnih prednosti općine Tuzla, a također i strateških orijentacija koje je potrebno pratiti ako se želi omogućiti razvoj i iskorištenje njenih strateških turističkih potencijala.
Ključne komparativne prednosti, na kojim Smjernice preporučuju izgradnju atraktivne turističke ponude općine Tuzla, su:

• Geološko naslijeđe (zalihe kamene soli i izvori mineralne slane vode)
• Kapaciteti za zdravstveni i rekreacioni turizam (Kompleks “Pannonica”, kompleks „Slana banja“, Kompleks Majevice sa pogodnim klimatološkim uslovima, Park Ilinčica, itd.)
• Historijsko i kulturno naslijeđe (Arheološki park - sojeničko naselje, Muzej Istočne Bosne Tuzla, Staro gradsko jezgro, Turbe u G. Tuzli, Kuća Saračevića-Hadžimehmedovića, itd.)
• Specifično industrijsko nasljeđe bazirano na proizvodnji soli i dr. (kompleks slanih bunara, Soni trg, Muzej solarstva, stara Solana, crno-bijelo rudarstvo, stara zgrada Pivare)
• Povoljan geo-strateški položaj
• Istraživački i inovacijski potencijali
• Pozitivan imidž tolerantnog i multikulturnog življenja (po čemu je Tuzla i u svijetu poznata)

Uzimajući u obzir prethodne faktore i zaključke analize stanja i SWOT analize u sektoru turizma, izazovi sa kojima se suočava općina Tuzla u razvoju i promociji sektora turizma su slijedeći:

• optimalno iskorištavanje prirodnih, kulturno-historijskih i industrijskih resursa, kao i tradicionalnih i ekoloških vrijednosti, za razvoj turističke djelatnosti, kao lansirne staze za uravnotežen ekonomski razvoj koji će se komplementarno širiti i na ruralna područja i uključivati i agroturizam;
• zaštita i održavanje historijskog i kulturnog naslijeđa, kao i prirodnih kompleksa (da bi im se dala ekonomska dodana vrijednost i podržao održivi ekološki razvoj turističkih aktivnosti);
• osiguravanje zdrave okoline za život i posjećivanje, putem adekvatnog planiranja resursa, promocije okolinski prihvatljivih tehnologija, novih alternativnih energetskih izvora i uvođenjem novih sistema za upravljanje vodama i otpadom;

Suočavanje sa ovim izazovima predstavlja ujedno i strateška usmjerenja razvoja i promocije turizma u općini Tuzla. Suština tih usmjerenja leži u iskorištenju prirodnih potencijala, ali i specifičnog kulturno-historijskog identiteta koji Tuzla gaji već stoljećima. Obzirom na nezadovoljavajuće stanje u smislu ljudskih resursa i institucionalnom smislu, uzrokovanom prije svega jakim tradicionalnim industrijskim naslijeđem, da bi promijenila imidž iz središta crno-bijelog rudarstva i hemijske industrije u atraktivnu turističku destinaciju, Tuzla treba paralelno investirati u ljude, infrastrukturu i institucije neophodne za optimalno iskorištenje ogromnih prirodnih i kulturnih, arheoloških i historijskih potencijala.


4. STRATEŠKI RAZVOJNI OKVIR

4.1. Vizija

Vizija za Strateške smjernice razvoja i promocije turizma u općini Tuzla je pripremljena na osnovu analize trenutne situacije i identifikovanih razvojnih potencijala, tako da pruži osnovu za održiv razvoj turizma u narednih 15 godina.
Vizija se zasniva na novoj filozofiji razvoja, te stavlja akcenat na uravnotežen razvoj kapaciteta turističkog sektora, ljudskih resursa i institucionalnih kapaciteta. To je zajednička vizija svih onih koji su svojim radom doprinijeli izradi ovih Smjernica i glasi:

Tuzla: višemilenijsko mjesto zdravlja, kulture, znanja i tolerancije – jedinstvena turistička atrakcija u jugoistočnoj Evropi.

Da bi ostvarila ovu viziju općina Tuzla će ojačati tradicionalne vidove turizma, obogaćivanjem novim znanjima, iskustvima i tehnologijama. Korištenjem prednosti svog geostrateškog položaja, Općina će razviti infrastrukturu za osiguravanje međupovezanosti, turizma i razmjene know - how sa lokalnim zajednicama iz BiH i Evrope, koje su svoju razvojnu strategiju bazirale na transformciji iz izrazito industrijskih u napredne turističke destinacije. Turizam će biti razvijen u ekološkom okruženju, baziran na prirodnim bogatstvima, postojećoj infrastrukturi, historijskom i kulturnom naslijeđu. Ljudski resursi će biti prilagođeni tako da osiguraju visok nivo zaposlenosti u ovom sektoru privrede.

Vizija razvoja turizma u općini Tuzla se zasniva na ostvarenju slijedećih pretpostavki (vrijednosti):

• optimalno iskorištenje prirodnih resursa;
• očuvanje prirodnih ljepota i kulturnog identiteta;
• efektivna primjena inovativnih rješenja u sektoru turizma, podržana vlastitim talentima i naučno-istraživačkim kapacitetima;
• razvijena i izvozno orijentirana turistička ponuda;
• razvijena turistička infrastruktura, naročito transportna;
• razvijen obrazovni sistem i visoka stopa uposlenosti;
• turizam razvijan po principu održivog ekonomskog razvoja (sistem ekološkog monitoringa, infrastruktura za recikliranje otpadnih materija);
• društveni konsenzus kroz jaku međusektoralnu saradnju privatnog, vladinog i nevladinog sektora.

Predloženi osnovni slogan razvoja i promocije turizma u općini Tuzla glasi:

Tuzla: sa zrnom soli do obilja zdravlja, ugode i izazova.

Realizacija svih aktivnosti projekata definiranih u Smjernicama će se voditi po slijedećim ključnim principima:
Partnerstvo - stvaranje jakog partnerstva na lokalnom nivou, uključujući javna tijela, privatni sektor i lokalne NVO će biti jedan od ključnih principa općine Tuzla u razvoju i promociji turizma, a što je istovremeno i vodeći princip Smjernica.
Lokalno vlasništvo - lokalni akteri će biti uključeni u pripremanje i implementiranje planova i politika, a naročito projekata razvoja turizma.
Saradnja - Smjernice će promovirati volju aktera iz općine Tuzla, da podstaknu dobru saradnju i partnerstvo sa drugim općinama u BiH, zemljama Jugoistočne Evrope i Evropske unije, a u cilju napretka, putem bržeg transfera znanja i najboljih praksi u njima.
Održivost - akteri u izradi su učinili sve napore kako bi u Smjernicama uspostavili programe i projekte koji imaju dugoročne ekonomske i socijalne učinke.
Kvalitet - potreba za ostvarivanjem najviših standarda kvaliteta će biti naglašena u svim aktivnostima provedbe Smjernica.
Integracija i koordinacija - aktivnosti Smjernica će biti integrirane, te će dopunjavati ciljeve drugih općinskih, regionalnih, državnih i evropskih politika i programa.
Inovacije - razvoj i promoviranje novih načina upravljanja potrebama općine Tuzla u sektoru turizma su podstaknuti u svim aktivnostima predviđenim Smjernicama.
Promoviranje jednakih mogućnosti i uključivanja - niti jedna grupa interesenata neće biti isključena iz koristi od razvoja i promocije turizma u općini Tuzla, i svi zainteresirani segmenti zajednice će se podsticati na učešće u tom procesu. Smjernice promoviraju jednake mogućnosti za sve u okviru identificiranih prioriteta.
Tolerancija - Smjernice će uzeti u obzir poželjnost promoviranja dobrih odnosa među osobama različitog religioznog uvjerenja, političke opcije, etničke ili rasne pripadnosti.


4.2. Shema strateškog razvojnog okvira

STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA I PROMOCIJE TURIZMA U OPĆINI TUZLA
Vizija višemilenijsko mjesto zdravlja, kulture, znanja i tolerancije - jedinstvena turistička atrakcija u jugoistočnoj Evropi
Strateški cilj	Prioritetni ciljevi	Mjere	Projekti
1. Razvijeni i promovirani turistički potencijali i jedinstven imidž, s fokusom na kulturni i zdravstveni turizam	1.1. Turistički brend općine Tuzla razvijen i opće-prepoznatljiv	1.1.1. Jačanje marketinških kapaciteta sektora turizma	1.1.1.1. Edukacija ključnih aktera o turističkom marketingu 1.1.1.2. Studija o stanju turističkih resursa na području općine Tuzla 1.1.1.3. Formiranje baze podataka turističkih resursa općine Tuzla 1.1.1.4. Izrada marketing plana za razvoj turizma općine Tuzla 1.1.1.5. Izrada promotivnog materijala (brošura, vodiča, kalendara, suvenira) u cilju promocije turizma 1.1.1.6. Animiranje i educiranje postojećih turističkih agencija za razvoj i marketing receptivnog/prihvatnog Turizma
		1.1.2. Izgradnja turističkog brenda zasnovanog na kulturnom i zdravstvenom turizmu	1.1.3.1. Edukacija ključnih aktera o brendingu turističkih proizvoda 1.1.3.2. Razvijanje ključnih brendova turističke ponude Tuzle 1.1.3.3. Izrada i publikovanje studije o kontinuitetu življenja kroz različite istorijske periode na području općine Tuzla sa akcentom na period neolita 1.1.3.4. Izrada turističko-promotivnog logotipa i slogana turističke ponude Tuzle
	1.2. Promet u oblasti turizma povećan na osnovu poboljšane atraktivnosti turističke ponude	1.2.1. Izgradnja raznovrsne turističke ponude i produženje turističke sezone	1.2.1.1. Izgradnja i uređenje sportsko-rekreativnog kompleksa «Ilinčica» 1.2.1.2. Stvaranje turističkih paketa kulturno-historijskog sadržaja 1.2.1.3. Osnivanje Geološkog muzeja u sklopu Kompleksa Panonnica 1.2.1.4. Uvođenje turističkih sadržaja za zimsku sezonu na kompleksu «Pannonica» d.o.o. 1.2.1.5. Unapređenje Muzeja solarstva u Tuzli 1.2.1.6. Unapređenje rada galerija i muzeja u Tuzli 1.2.1.7. Pokretanje izrade autohtonih suvenira i umrežavanje proizvođača suvenira i tradicionalnih proizvoda 1.2.1.8. Razvoj i plasman cjelovite ponude vikend turizma 1.2.1.9. Afirmacija sporta i rekreacije na vodi “Igre bez granica”, Panonsko jezero 1.2.1.10. Pokretanje novih i promocija postojećih Festivala na kompleksu Panonskog jezera: Festival autohtonih proizvoda Festival tradicionalnog kulinarstva Tuzlanskih prostora Festival vina i tradicionalne narodne muzike Panonski Music Fest- festival zabavne pop-rock i narodne muzike natjecateljskog karaktera sa idejom stvaranja pjesama o Tuzli Festival nevladinih organizacija iz oblasti narodnog stvaralaštva i rukotvorina 1.2.1.11. Organizovanje ljetnih škola, kampova, umjetničkih galerija za korisnike (škole, NVO, ekološke organizacije i pokreti, umjetnici, stanovništvo) 1.2.1.12. Razvoj sadržaja kongresnog turizma 1.2.1.13. Kreiranje popratnih sadržaja poslovnog turizma uz međunarodni privredni sajam “Promo” i druge privredne manifestacije
		1.2.2. Koordinirano i kontinuirano očuvanje kulturnog, historijskog i tradicionalnog naslijeđa	1.2.2.1. Zaštita i renoviranje građevina i spomenika kulturno-historijskog nasljeđa (prioritetno: uža historijska jezgra grada i barutana na Gradini) 1.2.2.2. Otkup i pretvaranje kuće Bogunlića u Gornjoj Tuzli u etnološki muzej, kao depadans Muzeja istočne Bosne Tuzla 1.2.2.3. Stavljanje pod UNESCO-vu zaštitu Fabrike soli (izrada dokumentacije u toku) 1.2.2.4. Uređenje stare tvrđave u Gornjoj Tuzli 1.2.2.5. Izgradnja vidikovca na Kicelju sa rekonstuisanim djelom nekropole i zemunica 1.2.2.6. Obnavljanje i razvijanje tradicionalnih kulturnih manifestacija (muzičkih, slikarskih, književnih, pozorišnih, kinematografskih i sl.) 1.2.2.7. Kreiranje i promocija autentičnih tuzlanskih legendi i priča kao turističkog proizvoda
		1.2.3. Podizanje kvaliteta turističkih usluga	1.2.3.1. Ponuda online informacija za turiste (po principu "sve na jednom mjestu") 1.2.3.2. Edukacija menadžmenta postojećih turističkih operatera 1.2.3.3. Poboljšanje gastronomske ponude s fokusom na nacionalnu kuhinju 1.2.3.4. Standardizacija postojećih smještajnih kapaciteta 1.2.3.5. Izrada mapa sa ucrtanim značajnim turističkim lokacijama 1.2.3.6. Animacija interesenata za podizanje kvaliteta postojećih smještajnih kapaciteta (putem organizacije okruglih stolova i konferencija, upotrebom promotivnih aktivnosti i materijala) 1.2.3.7. Rehabilitacija i unapređenje sadržaja turističke infrastrukture (posebno u domenu zdravstvenog, zimskog i agro-turizma)
		1.2.4. Jačanje kapaciteta (uključivši i smještajne) za receptivni turizam	1.2.4.1. Izgradnja rekreativno-zabavnih sadržaja na Panonskom jezeru (dječije igralište, vodeni tobogani, banđi trampoline, high climbing, uređenje trim staza, hortikulturalno uređenje kompleksa, nabavka unificiranog plažnog mobilijara itd.) 1.2.4.2. Izgradnja infrastrukturnih objekata na Panonskom jezeru (izgradnja ulaznih kapija, asfaltiranje i uređenje centralnog parking prostora, izgradnja dodatnih sanitarnih prostorija i tuševa, izgradnja bungalov naselja, izgradnja natkrivenog restorana, nabavka opreme za klizalište) 1.2.4.3. Izgradnja dječijeg odmarališta pored Panonskog jezera
		1.2.5. Pružanje snažnog poticaja razvoju ruralnog turizma	1.2.5.1. Analiza stanja i razvijenosti kapaciteta turističke ponude na selu i izrada studije izvodljivosti razvoja ruralnog turizma 1.2.5.2. Edukacija i animacija stanovništva za učešće u razvoju ruralnog turizma (standardi, gostoprimstvo, tradicionalni zanati i autohtona poljoprivredna i kulinarska ponuda, itd) 1.2.5.3. Izrada liste autohtonih proizvoda 1.2.5.4. Promocija ponude ruralnog područja (putem organizacije različitih manifesacija kulturno - zabavnog karaktera uz predstavljanje ponude, priprema programa ponude ruralnog područja) 1.2.5.5. Iniciranje razvoja smještajnih kapaciteta za ruralni turizam 1.2.5.6. Odabir, rekonstrukcija i aktiviranje etno-bosanskog sela u brdskim područjima općine 1.2.5.7. Izgradnja trim i staza za brdski biciklizam u planinskim područjima
	1.3. Saobraćajna i prateća infrastruktura na području općine prati ekspanziju iskorištenja turističkih potencijala	1.3.1. Obezbjeđenje nesmetanog prilaza gradu (sa istočne i zapadne strane)	1.3.1.1. Rekonstrukcija petlje Šićki Brod 1.3.1.2. Nastavak izgradnje južne saobraćajnice Ši Selo – Slavinovići – Simin Han 1.3.1.3. Izgradnja obilaznice – saobraćajnica Šićki Brod - Husino - Ilinčica - tunel Čaklovići
		1.3.2. Asfaltiranje pristupnih puteva do turističkih destinacija	1.3.2.1. Rekonstrukcija puta do Ilinčice 1.3.2.2. Rekonstrukcija puta do Majevice 1.3.2.3. Rekonstrukcija puta do Kiseljaka/Modračkog jezera
		1.3.3. Poboljšanje dostupnosti turističkih destinacija	1.3.3.1. Izgradnja turističke signalizacije i označavanje ključnih objekata kulturno-historijskog nasljeđa 1.3.3.2. Izgradnja info-punktova na najprometnijim tačkama (autobuska i željeznička stanica, centar Mejdan, shoping centri, Univerzitet, Općina, korzo,...) 1.3.3.3. Izgradnja uspinjače na Ilinčicu 1.3.3.4. Izgradnja uspinjače Tuzla-Univerzitetski Klinički Centar 1.3.3.5. Organizovanje panoramskog obilaska i razgledanja turističkih odredišta korištenjem specijalnog turističkog autobusa za „city-tour“
		1.3.4. Razvoj urbanog mobilijara i hortikulturnog uređenja grada	1.3.4.1. Izgradnja i rekonstrukcija garažnih i parking prostora na ključnim turističkim mjestima 1.3.4.2. Uređenje obale jezera Modrac 1.3.4.3. Uređenje obale rijeke Jale 1.3.4.4. Izgradnja i uređenje gradskih sportskih terena i igrališta za mlade 1.3.4.5. Uređenje pješačkih i biciklističkih staza duž rijeke Jale (Slavinovići - Kreka) 1.3.4.6. Postavljanje rasvjete do ključnih turističkih mjesta (Ilinčica, Gornja Tuzla i druge) 1.3.4.7. Uređenje gradskih parkova 1.3.4.8. Rekonstrukcija gradskih trgova
	1.4. Razvijena cjelovita turističko-banjska ponuda	1.4.1. Kvalitetan dovršetak privatizacije postojećih smještajnih kapaciteta	1.4.1.1. Iniciranje i lobiranje za okončanje privatizacije postojećih smještajnih kapaciteta na način da budu u funkciji razvoja turizma
		1.4.2. Stvaranje povoljnijih urbanističko-prostornih uslova za razvoj turizma	1.4.2.1. Izmjene regulacionog, urbanističkog i prostornog plana radi iskorištenja turističkih potencijala (naročito lokaliteti za izgradnju banjsko-rekreativnih i većih smještajnih kapaciteta) 1.4.2.2. Usklađivanje urbanističkog i prostornog plana radi očuvanja prirodnog krajolika
		1.4.3. Unapređenje postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta (s fokusom na zdravstveni i welness turizam)	1.4.3.1. Razvoj standardiziranih privatnih smještajnih kapaciteta u domaćinstvima 1.4.3.2. Izgradnja novih smještajnih objekata u neposrednoj blizini banjskih i rekreativnih centara
		1.4.4. Izgradnja zdravstveno-rekreacionih centara s fokusom na banjska lječilišta	1.4.4.1. Studija izvodljivosti korištenja termalnih i mineralnih voda 1.4.4.2. Revitalizacija postojećih banjskih kapaciteta (Slana banja) 1.4.4.3. Izgradnja novih banjskih kapaciteta (potencijalno iskorištenje Hotela Tuzla, potpuno novi objekti itd) 1.4.4.4. Izgradnja slanih vodopada na Panonskom jezeru (inhalacioni centar) 1.4.4.5. Izgradnja Centra za zdravstveno-rekreativni turizam-Panonsko jezero 1.4.4.6. Izgradnja kapaciteta za welness turizam
2. Jaki ljudski resursi angažirani u sektoru turizma	2.1. Profesionalana lica angažirana i umrežena u razvoju turizma općine	2.1.1. Edukacija za profesionalce u oblasti turizma	2.1.1.1. Organizacija edukativnih aktivnosti za profesionalna lica angažovana u turizmu 2.1.1.2. Promocija ostvarenih rezultata i popularizacija potrebe za edukacijom profesionalaca u turizmu putem specijaliziranih medijskih aktivnosti i javnih nastupa i kampanja
		2.1.2. Uključivanje stručnih lica u kreiranje i implementaciju razvojnih aktivnosti	2.1.2.1. Angažiranje stručnog tima za izradu specijaliziranih edukativnih programa za profesionalce u oblasti turizma 2.1.2.2. Uključivanje eksperata u razvoj projektnih prijedloga i njihovu implementaciju
		2.1.3. Uključivanje profesionalaca i uposlenika u turizmu i pratećim djelatnostima u razne vidove saradnje na nivou općine Tuzla i šire	2.1.3.1. Jačanje javno-privatnog partnerstva u turističkom sektoru u općini Tuzla 2.1.3.2. Identifikacija i angažiranje aktera za partnersko učešće u realizaciji regionalnih turističkih projekata (Put soli, Strategija razvoja turizma u regiji sjeveroistočne BiH, “3 J“ (Putovanje, spajanje, posao), Turistička signalizacija na području regije sjeveroistočne BiH, promocija turističke ponude kapaciteta jezera Modrac za lovno-plovne i jezerske sportove, itd) 2.1.3.3. Povezivanje turističkih destinacija šireg područja: Lipnica - Kalesija - Srebrenik - Gradačac 2.1.3.4. Aktiviranje predstavnika turističkog sektora općine Tuzla u regionalnim asocijacijama (npr. regija Dunav-Drava-Tisa i sl.) i u klasteru turizma BiH
	2.2. Građanstvo općine Tuzla animirano za aktivno učešće u razvoju turizma	2.2.1. Edukacija građanstva u oblasti turizma	2.2.1.1. Angažiranje stručnog tima za izradu specijaliziranih edukativnih programa za građanstvo u oblasti turizma 2.2.1.2. Organizacija različitih edukativnih i promotivnih aktivnosti za animiranje građanstva (upoznavanje sa razvojnim potencijalima turizma, zaštita okoline, „dobri domaćini“ i sl.) 2.2.1.3. Promocija ostvarenih rezultata i popularizacija potrebe za edukacijom svih aktera putem specijaliziranih kampanja, medijskih aktivnosti i javnih nastupa
		2.2.2. Afirmacija socijalnog inženjeringa	2.2.2.1. Edukacija djece predškolskog i školskog uzrasta –razvijanje svijesti o pripadnosti svom zavičaju 2.2.2.2. Izrade i publikovanja audio i video džinglova, štampanih oglasa „dobar domaćin-uspješan turizam“ 2.2.2.3. Organizovanje nagradnih takmičenja na temu ekološke i turističke svijesti za školsku djecu i omladinu 2.2.2.4. Organizovanje nagradnih natjecanja u poslovnom planiranju u oblasti turizma za studente i mlade poduzetnike
	2.3. Uspostavljena čvrsta i funkcionalna saradnja naučno- obrazovnih institucija i aktera u oblasti turizma	2.3.1. Planski pristup unapređenju tržišta rada u turizmu i pratećim djelatnostima	2.3.1.1. Povezivanje svih bitnih aktera u oblasti turizma sa biroom za zapošljavanje i obrazovnim ustanovama koje educiraju kadar za promociju i razvoj turizma u općini Tuzla
		2.3.2. Razvoj i primjena inovativnih turističkih proizvoda	2.3.2.1. Podrška i afirmacija kreativne industrije na podizanju kvaliteta turističke ponude 2.3.2.2. Razvoj sadržaja i turističkih paketa omladinskog turizma 2.3.2.3. Osnivanje Banke turističkih mogućnosti općine Tuzla
		2.3.3. Izgradnja apsorpcijske moći aktera u domenu turizma za korištenje predpristupnih fondova EU i sredstava drugih donatora	2.3.3.1. Osnivanje centra za obučavanje aktera razvoja u općini Tuzla (s fokusom na sektor turizma) 2.3.3.2. Uključivanje aktera razvoja sektora turizma u članstvo evropskih i drugih međunarodnih strukovnih organizacija i udruženja - usvajanje međunarodnih standarda i najboljih praksi
3. Razvijeni institucionalni kapaciteti i sistemi poticaja u sektoru turizma	3.1. Unaprijeđena promocija turističkih kapaciteta i usluga i povećan stepen informisanosti o njima	3.1.1. Umrežavanje svih sudionika u oblasti turizma	3.1.1.1. Štampanje biltena Turizma za sve koji imaju ingerencije u razvoju turizma (Općina, nadležna ministarstva, turistička zajednica, hoteli i sl.) 3.1.1.2. Izrada brošura kompatibilnih i komplementarnih kulturnih atrakcija 3.1.1.3. Organizacija izložbeno – sajamske manifestacije za proizvode tradicijskih i umjetničkih obrta, proizvođačkih obrta i proizvođača hrane
		3.1.2. Izgradnja kapaciteta za promociju turizma	3.1.2.1. Izgradnja osnovnog turističkog profila Općine, uključujući promotivne materijale i web stranicu (Internet promocija) 3.1.2.2. Kreiranje registra i kataloga spomenika kulturno-historijskog naslijeđa 3.1.2.3. Uključivanje štampanih i elktronskih medija u promociju turističkih kapaciteta putem obrazovno-dokumentarnih serijala i promotivnih kampanja 3.1.2.4. Osnivanje i jačanje turističkih ureda i proširenje seta njihovih aktivnosti 3.1.2.5. Sajamska promocija turističkih potencijala i proizvoda općine Tuzla
	3.2. Povećena investiciona ulaganja u sektoru turizma djelovanjem stimulativnim mjerama	3.2.1. Razvoj finansijskih i drugih poticajnih paketa	3.2.1.1. Podsticaji za uspostavljanje smještajnih kapaciteta u domaćinstvima po modelu „bed & breakfast“ (noćenje s doručkom) 3.2.1.2. Podsticaji za mlade i početnike u turističkoj djelatnosti
		3.2.2. Poticanje domaćih i stranih investicija u sektoru turizma	3.2.2.1. Stimulativne mjere za ulaganje u uslužne ili proizvodne djelatnosti komplementarne turizmu 3.2.2.2. Izrada Vodiča za potencijalne ulagače u turističku ponudu grada 3.2.2.3. Izrada investicijskih studija i studija izvodljivosti za ključne objekte turističke ponude 3.2.2.4. Organizovanje konferencija i prezentacija za domaće i strane investitore
	3.3. Uspostavljene i međusobno uvezane adekvatne institucije za razvoj turizma na nivou općine Tuzla	3.3.1. Stvaranje uslova za uspostavu institucija nadležnih za turizam na nivou Općine/Grada	3.3.1.1. Pokretanje inicijative i lobiranje za vraćanje nadležnosti za turizam na nivo gradske uprave 3.3.1.2. Uspostavljanje i jačanje institucija za zaštitu kao što je Zavod za zaštitu i korištenje kulturno - historijskog nasljeđa 3.3.1.3. Uspostavljanje turističke zajednice na nivou općine Tuzla sa potrebnim ljudskim i materijalnim kapacitetima
		3.3.2. Angažiranje privatnog sektora putem institucija za podršku turizmu	3.3.2.1. Osnivanje općinskog turističkog klastera (na osnovu rezultata studije o stanju turističkih resursa Općine)
		3.3.3. Afirmacija postojećih institucija uključenih u razvoj turizma	3.3.3.1. Uspostavljanje grupe turističkih vodiča sa jasno definisanim i organiziranim planom posjeta za različite grupe turista i posjetilaca 3.3.3.2. Izrada specijaliziranih programa posjete turističkim objektima u općini Tuzla (banjsko - rekreativni turizam, geološko i arheološko nasljeđe, industrijsko nasljeđe, kulturna tradicija i multikulturni aspekt življenja)

4.3. Strateški i prioritetni ciljevi, razvojne mjere i projekti

Sektor turizma nije trenutno jedan od tradicionalnih, niti jedan od razvijenih sektora privrede u općini Tuzla, ali predstavlja značajnu mogućnost za generiranje prihoda iz stranih i domaćih izvora.
Mogućnosti općine Tuzla koje najviše obećavaju za razvoj turističkih tržišta u kratkom periodu nudi turizam zasnovan na prirodnom i kulturnom naslijeđu. Stoga se odabranom okviru razvoja glavni akcenat stavlja upravo na ova dva vida turizma: kulturni i zdravstveni. Razvojni okvir za naredni osmogodišnji period ne izostavlja, naravno ni pozitivne pomake u drugim vidovima turizma, kako bi se obezbjedio princip ravnomjernog razvoja, ali i iskoristili najvažniji potencijali kojima općina Tuzla raspolaže.
Međutim, efikasno iskorištenje ovog potencijala iziskuje jaku i koordiniranu marketinšku politiku, dostupnost, široko rasprostranjen moderni smještaj, zaštitu okoliša, i porast u nivou vještina turističkih poduzetnika i radnika.
Prvi korak za općinu Tuzla u procesu realizacije dogovorene vizije razvoja turizma u periodu od petnaest godina je da se, korištenjem metodološkog okvira strateškog planiranja, definiraju strateški ciljevi, koji će u narednom vremenskom periodu od osam godina (2008-2015) svojom realizacijom doprinijetipribližavanju zacrtanoj viziji. Nakon tog perioda treba uslijediti izrada i implementacija strateških dokumenata za naredni osmogodišnji period razvoja (2015-2023), koji će omogućiti adekvatno ažuriranje i uvažavanje razvojnih okolnosti koji u to vrijeme budu determinirajuće uticali na sektor turizma općine Tuzla. Najkasnije nakon tog razvojnog vremenskog okvira, zacrtana vizija bi trebala biti i ostvarena.
U skladu sa identifikovanim komparativnim prednostima, ali i strateškim usmjerenjima proizašlim iz SWOT analize, definirana su tri strateška cilja koji daju detaljan razvojni okvir koji će svojom implementacijom doprinijeti realizaciji vizije razvoja sektora turizma u općini Tuzla. Ti strateški ciljevi su:

1. Razvijeni i promovirani turistički potencijali i jedinstven imidž, s fokusom na kulturni i zdravstveni turizam
2. Jaki ljudski resursi angažirani u sektoru turizma
3. Razvijeni institucionalni kapaciteti i sistemi poticaja u sektoru turizma

1. Strateški cilj:
Razvijeni i promovirani turistički potencijali i jedinstven imidž, s fokusom na kulturni i zdravstveni turizam

Tuzla ima odlične prirodne potencijale, kulturno i historijsko naslijeđe, kao pozitivne faktore za razvoj turizma, naročito kulturnog i banjsko-rekreativnog.
Sistematski i planski pristup njihovom razvoju i promociji u funkciji turizma je predulsov za promjenu imidža grada iz industrijsko-rudarskog u turistički centar sa prepozatljivim jedinstvenim imidžom.
U tu svrhu Općina, zajedno sa svim interesentima, treba iskoristiti sve raspoložive turističke potencijale, jako se pritom fokusirajući na one koji Tuzlu čine specifičnom, a time i atraktivnom za privlačenje turista.
Takvim pristupom plasmana proizvoda postiže se:

• oblikovanje konkurentnog turističkog proizvoda
• koordinacija između agencija, vlasnika smještajnih kapaciteta i turističkih zajednica
• povećana iskorištenost prirodnih, kulturnih i historijskih potencijala
• povećanost iskorištenosti smještajnih kapaciteta
• definiranje pravaca razvoja turizma prema potrebama tržišta.

U okviru ostvarenja ovog strateškog cilja postavljeni su prioriteti za naredni osmogodišnji period, kako slijedi:

• Turistički brend općine Tuzla razvijen i opće prepoznatljiv
• Promet u oblasti turizma povećan na osnovu poboljšane atraktivnosti turističke ponude
• Saobraćajna i prateća infrastruktura na području općine prati ekspanziju iskorištenja turističkih potencijala
• Razvijena cjelovita turističko - banjska ponuda

Mada na prvi pogled ambiciozno postavljeni, ovi prioritetni ciljevi mogu realno biti dostignuti u periodu od narednih 8 godina ukoliko se dosljedno implementira razvojni scenario za ostvarenje prvog strateškog cilja, detaljno prezentiran u narednim poglavljima. U prilog ostvarenju ovog strateškog cilja ide i činjenica da poslije sektora trgovine, turizam (zajedno sa uslugama) bilježi najbrži i najveći poslijeratni porast u broju registriranih poslova i radnika u ekonomskoj regiji SI BiH.


1.1. Prioritetni cilj: Turistički brend općine Tuzla razvijen i prepoznatljiv

Općina Tuzla do sada nije imala adekvatan stepen iskorištenja vlastitih turističkih potencijala, a time ni izgrađen imidž atraktivne turističke destinacije. Tom stanju dobrim dijelom je doprinijela i višedecenijska prisutnost industrijske djelatnosti (naročito hemijske), čime je Tuzla u ex-jugoslovenskim okvirima vrijedila za jako industrijsko središte.

Mogućnosti koje najviše obećavaju za razvoj tržišta turizma u kratkoročnom smislu nudi niša turizma bazirana na prirodnim i kulturnim vrijednostima. Međutim, realizacija ovog potencijala iziskuje jaku marketinšku politiku, dostupnost, široko rasprostranjen moderan smještaj, zaštitu okoliša, kao i povećan nivo vještina među turističkim poduzetnicima i među radnicima.

Zbog toga je neophodno, paralelno sa iskorištenjem potencijala za razvoj turizma, uložiti veliki napor da se njen turistički brend sistemski i precizno definira (npr. „kulturni“, „zdravstveni” ili „zdravstveno-rekreativni” turizam), izgradi a potom jako promoviraju njegove ključne vrijednosti. Jedino saradnjom svih aktera u oblasti turizma moguće je u narednom osmogodišnjem periodu promijeniti imidž Tuzle iz industrijskog centra u općepoznatu i atraktivnu turističku destinaciju u jugoistočnoj Evropi.
Ključne mjere koje će svojom realizacijom omogućiti postizanje ovog prioritetnog cilja su:

• Jačanje marketinških kapaciteta sektora turizma
• Izgradnja turističkog brenda zasnovanog na kulturnom i zdravstvenom turizmu

1.1.1. Mjera: Jačanje marketinških kapaciteta sektora turizma

Plasman turističkog proizvoda u općini Tuzla nije trenutno sistematski riješen što predstavlja problem turističkim akterima, tako da daje ograničene učinke i samo djelimična rješenja. Ovom mjerom se nastoji doprinijeti aktivnostima koje će poboljšati plasman turističkog proizvoda. Plasman se mora provoditi uporedo sa stvaranjem proizvoda, što znači da se mora temeljiti na savremenim načinima i pristupima koje postavlja tržišno poslovanje.

Nedostatak informacija je jedna od najvažnijih prepreka ekonomskom razvoju, i bez odgovarajuce informacije je nemoguće organizirati i voditi aktivnosti, posebno dugoročno posmatrano. Da bi se poboljšala ova situacija, potrebno je razviti i uvesti moderan i specijaliziran informacioni sistem, na općinskom nivou, koji će se koristiti za razmjenu informacija, među učesnicima razvoja i promocije turističkog sektora općine.
Projekti koji će omogućiti ostvarenje ove mjere u narednih 8 godina su:

1.1.1.1. Edukacija ključnih aktera o turističkom marketingu
1.1.1.2. Studija o stanju turističkih resursa na području općine Tuzla
1.1.1.3. Formiranje baze podataka turističkih resursa općine Tuzla
1.1.1.4. Izrada marketing plana za razvoj turizma općine Tuzla
1.1.1.5. Izrada promotivnog materijala (brošura, vodiča, kalendara, suvenira) u cilju promocije turizma
1.1.1.6. Animiranje i educiranje postojećih turističkih agencija za razvoj i marketing receptivnog/prihvatnog turizma


1.1.2. Mjera: Izgradnja turističkog brenda zasnovanog na kulturnom i zdravstvenom turizmu

Kroz pristup „jedinstvenim proizvodom za prodaju (USP) potrebno je isfiltrirati mogućnosti koje neće samo poticati postojeće turističke ponude, vec će u općini pronaći neobične i izražene atraktivnosti. To će doprinijeti da se općina "isfiltrira" u odnosu na konkurenciju i opravdati jedinstven položaj, te na taj način pristupi tržištu ili ciljnim skupinama. “
Nakon definiranja USP-a u općini i određivanja potencijalnih brendova turističkih proizvoda potrebno je izraditi planove postupka brendiranja imajući u vidu njihove posebnosti i posebnosti područja iz kojeg dolaze.
Stvaranju brendova moraju prethoditi dobra analiza proizvoda, a potom i odabir ciljeva koji se žele postići. U daljnjem razvoju ključnu ulogu ima kontinuitet u kvalitetu proizvoda, a sam postupak može trajati godinama. Da bi se to postiglo, potrebna su znatna ulaganja u marketing, prodaju i distribuciju kako bi se postiglo što veće prisustvo proizvoda na tržištu potražnje.

Projekti koji će omogućiti ostvarenje ove mjere u narednih 8 godina su:

1.1.3.1. Edukacija ključnih aktera o brendingu turističkih proizvoda
1.1.3.2. Razvijanje ključnih brendova turističke ponude Tuzle
1.1.3.3. Izrada i publikovanje studije o kontinuitetu življenja kroz različite istorijske periode na području općine Tuzla sa akcentom na period neolita
1.1.3.4. Izrada turističko-promotivnog logotipa i slogana turističke ponude Tuzle

1.2. Prioritetni cilj: Promet u oblasti turizma povećan na osnovu poboljšane atraktivnosti turističke ponude

Da bi turistički proizvod bio konkurentan potrebno ga je kontinuirano razvijati prema potrebama tržišta, a to je moguće uz stalno povećanje kvalitete pojedinih segmenata proizvoda odnosno razvijanje kvalitetnog proizvoda u svim njegovim dijelovima kao što je atraktivnost, udobnost, dostupnost, raznovrsnost i jedinstvenost.

Ovaj prioritetni cilj će se ostvariti kroz slijedeće mjere:

• Izgradnja raznovrsne turističke ponude i produženje turističke sezone
• Koordinirano i kontinuirano očuvanje kulturnog, historijskog i tradicionalnog naslijeđa
• Podizanje kvaliteta turističkih usluga
• Jačanje kapaciteta (uključivši i smještajne) za receptivni turizam
• Pružanje snažnog poticaja razvoju ruralnog turizma

1.2.1. Mjera: Izgradnja raznovrsne turističke ponude i produženje turističke sezone

Obzirom na dosadašnja iskustva i spoznaju da se intenzivniji razvoj turizma u Tuzli pojavio nakon izgradnje i četverogodišnjeg rada Panonskog jezera, jasno je da je Panonsko jezero trenutno glavni pokretač razvoja turističke privrede, njoj komplementarnih djelatnosti i nosilac planiranog povećanja turističkog prometa. U tom smislu, Smjernice podržavaju projekte na Panonskom jezeru (u cilju dostizanja standarda svjetskih vodenih parkova) za naredni osmogodišnji period, a koji će u potpunosti zaokružiti ideju Panonskog jezera kao vrhunske turističke destinacije. Potrebno je uticati i na jačanje ponude noćnog života u Tuzli (ugostiteljsko-zabavni i kulturni objekti).

Ova mjera će se u narednih 8 godina ostvarivati kroz slijedeće razvojne projekte:
1.2.1.1. Izgradnja i uređenje sportsko-rekreativnog kompleksa «Ilinčica»
1.2.1.2. Stvaranje turističkih paketa kulturno-historijskog sadržaja
1.2.1.3. Osnivanje Geološkog muzeja u sklopu Kompleksa Panonnica
1.2.1.4. Uvođenje turističkih sadržaja za zimsku sezonu na kompleksu «Pannonica» d.o.o.
1.2.1.5. Unapređenje Muzeja solarstva u Tuzli
1.2.1.6. Unapređenje rada galerija i muzeja u Tuzli
1.2.1.7. Pokretanje izrade autohtonih suvenira i umrežavanje proizvođača suvenira i tradicionalnih proizvoda
1.2.1.8. Razvoj i plasman cjelovite ponude vikend turizma
1.2.1.9. Afirmacija sporta i rekreacije na vodi “Igre bez granica”, Panonsko jezero
1.2.1.10. Pokretanje novih i promocija postojećih Festivala na kompleksu Panonskog jezera:

• Festival autohtonih proizvoda
• Festival tradicionalnog kulinarstva Tuzlanskih prostora
• Festival vina i tradicionalne narodne muzike
• Panonski Music Fest- festival zabavne pop-rock i narodne muzike natjecateljskog karaktera sa idejom stvaranja pjesama o Tuzli
• Festival nevladinih organizacija iz oblasti narodnog stvaralaštva i rukotvorina

1.2.1.11. Organizovanje ljetnih škola, kampova, umjetničkih galerija za korisnike (škole, NVO, ekološke organizacije i pokreti, umjetnici, stanovništvo)
1.2.1.12. Razvoj sadržaja kongresnog turizma
1.2.1.13. Kreiranje popratnih sadržaja poslovnog turizma uz međunarodni privredni sajam “Promo” i druge privredne manifestacije


1.2.2. Mjera: Koordinirano i kontinuirano očuvanje kulturnog, historijskog i tradicionalnog naslijeđa

Općina je veoma bogata autohtonim historijskim, arheološkim i kulturnim naslijeđem i prirodnim znamenitostima. Postoje neke građevine i lokacije, velike istorijske i kulturne vrijednosti, i te destinacije predstavljaju jedinstvene krajolike bosanske kulture.

Nažalost, ovim istorijskim lokacijama se trenutno ne upravlja na odgovarajući način. Neke od njih su u ruševinama. Potrebno ih je sačuvati, kako bi se zaštitio autentični tuzlanski identitet i poboljšalo lokalno samo-poštovanje. Ovo će pomoći povećanju atraktivnosti općine, a posebno razvoju turističkog sektora.

Ova mjera će se realizirati kroz slijedeće projekte:
1.2.2.1. Zaštita i renoviranje građevina i spomenika kulturno-historijskog naslijeđa (prioritetno: uža historijska jezgra grada i barutana na Gradini)
1.2.2.2. Otkup i pretvaranje kuće Bogunlića u Gornjoj Tuzli u etnološki muzej, kao depadans Muzeja istočne Bosne Tuzla
1.2.2.3. Stavljanje pod UNESCO-vu zaštitu Fabrike soli
1.2.2.4. Uređenje stare tvrđave u Gornjoj Tuzli
1.2.2.5. Izgradnja vidikovca na Kicelju sa rekonstuisanim djelom nekropole i zemunica
1.2.2.6. Obnavljanje i razvijanje tradicionalnih kulturnih manifestacija (muzičkih, slikarskih, književnih, pozorišnih, kinematografskih...)
1.2.2.7. Kreiranje i promocija autentičnih tuzlanskih legendi i priča kao turističkog proizvoda


1.2.3. Mjera: Podizanje kvaliteta turističkih usluga

Slijedeći projekti će se realizirati u narednom osmogodišnjem periodu u svrhu ostvarenja ove mjere:
1.2.3.1. Ponuda online informacija za turiste (po principu "sve na jednom mjestu")
1.2.3.2. Edukacija menadžmenta postojećih turističkih operatera
1.2.3.3. Poboljšanje gastronomske ponude s fokusom na nacionalnu kuhinju
1.2.3.4. Standardizacija postojećih smještajnih kapaciteta
1.2.3.5. Izrada mapa sa ucrtanim značajnim turističkim lokacijama
1.2.3.6. Animacija interesenata za podizanje kvaliteta postojećih smještajnih kapaciteta (putem organizacije okruglih stolova i konferencija, upotrebom promotivnih aktivnosti i materijala)
1.2.3.7. Rehabilitacija i unapređenje sadržaja turističke infrastrukture (posebno u domenu zdravstvenog, zimskog i agro - turizma)


1.2.4. Mjera: Jačanje kapaciteta(uključivši i smještajne) za receptivni turizam

Ova mjera će se u narednih 8 godina realizirati ostvarenjem slijedećih projekata:
1.2.4.1. Izgradnja rekreativno -zabavnih sadržaja na Panonskom jezeru (dječiji playground, vodeni tobogani, trampoline, highclimbing, uređenje trim staza, hortikulturalno uređenje kompleksa, nabavka unificiranog plažnog mobilijara itd.)
1.2.4.2. Izgradnja infrastrukturnih objekata na Panonskom jezeru (izgradnja ulaznih kapija, asfaltiranje i uređenje centralnog parking prostora, izgradnja dodatnih sanitarnih prostorija i tuševa, izgradnja bungalov naselja, izgradnja natkrivenog restorana, nabavka opreme za klizalište)
1.2.4.3. Izgradnja dječijeg odmarališta pored Panonskog jezera


1.2.5. Mjera: Pružanje snažnog poticaja razvoju ruralnog turizma

Ruralni (seoski) turizam značajan je faktor u aktiviranju i održivom razvoju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, pa ga s pravom možemo nazvati budućnosti svjetskog turizma.

Općina Tuzla ima ogroman potencijal za razvoj ruralnog turizma, zasnovanog na predivnoj, netaknutoj okolini i nekim jedinstvenim karakteristikama (hrana, arhitektura i običaji, itd). Zajedno sa mogućnostima koje nude drugi primarni sektori (naprimjer poljoprivreda), neka seoska područja općine Tuzla imaju poseban potencijal za ruralni turizam, eko-turizam, aktivnosti na otvorenom i kulturne djelatnosti.Trenutno je u svijetu zabilježen porast potražnje za takvom vrstom turizma, tako da bi se ova mogućnost trebala iskoristiti, kako bi se privukli turisti, ali i kako bi se pružilo više mogućnosti stanovništvu za održiv ostanak u tim područjima.

Osnovna namjera je da se izgradi svijest i motiviraju ključni lokalni akteri da sistematski istraže i iskoriste potencijale seoskog turizma kao nove ekonomske aktivnosti. Ova aktivnost bi pored svojih ekonomskih efekata doprinijela oporavku poremećenog balansa općine između života u gradu i na selu. Očekuje se da će se broj lokalnih inicijativa povećati, da će se pojaviti mnogo novih primjera ruralnog poduzetništva, proizvodnje kućne radinosti, ekonomski održivog života na selu, efektivnog partnerstva između javnog, privatnog i NVO sektora i donatora.

Za realizaciju ove mjere, u periodu 2008-2012 trebat će provesti slijedeće projekte:
1.2.5.1. Analiza stanja i razvijenosti kapaciteta turističke ponude na selu i izrada studije izvodljivosti razvoja ruralnog turizma
1.2.5.2. Edukacija i animacija stanovništva za učešće u razvoju ruralnog turizma (standardi, gostoprimstvo, tradicionalni zanati i autohtona poljoprivredna i kulinarska ponuda, itd)
1.2.5.3. Izrada liste autohtonih proizvoda
1.2.5.4. Promocija ponude ruralnog područja (putem organizacije različitih manifesacija kulturno-zabavnog karaktera uz predstavljanje ponude, priprema programa ponude ruralnog područja)
1.2.5.5. Iniciranje razvoja smještajnih kapaciteta za ruralni turizam
1.2.5.6. Odabir, rekonstrukcija i aktiviranje etno-bosanskog sela u brdskim područjima općine
1.2.5.7. Izgradnja trim i staza za brdski biciklizam u planinskim područjima


1.3. Prioritetni cilj: Saobraćajna i prateća infrastruktura na području općine prati ekspanziju iskorištenja turističkih potencijala

Za ostvarenje ovog cilja neophodno je u osmogodišnjem periodu realizirati slijedeće razvojne mjere:

• Obezbjeđenje nesmetanog prilaza gradu (sa istočne i zapadne strane)
• Asfaltiranje pristupnih puteva do turističkih destinacija
• Poboljšanje dostupnosti turističkih destinacija
• Razvoj urbanog mobilijara i hortikulturnog uređenja grada

1.3.1. Mjera: Obezbjeđenje nesmetanog prilaza gradu (sa istočne i zapadne strane)

Pristupačnost turističkih destinacija gostima izvan Tuzle je od krucijalnog značaja za optimalno iskorištenje potencijala za razvoj turizma koji su locirani u samom gradu Tuzli i njegovim prigradskim zonama.
Trenutno stanje u tom pogledu nije zadovoljavajuće, obzirom na propusnu moć ključnih saobraćajnica koje grad povezuju sa magistralnim i regionalnim cestovnim saobraćajnicama.

Stoga je neophodno realizirati nekoliko vitalnih projekata u sferi saobraćajnih komunikacija, koji će rezultirati brzim i nesmetanim ulaskom u grad svih zainteresiranih posjetilaca i gostiju, a naročito tokom vikenda, praznika i sezonskih odmora.

Projekti koji će omogućiti ostvarenje ove mjere u narednih 8 godina su:
1.3.1.1. Rekonstrukcija petlje Šićki Brod
1.3.1.2. Nastavak izgradnje južne saobraćajnice Ši Selo - Slavinovići - Simin Han
1.3.1.3. Izgradnja obilaznice – saobraćajnica Š.Brod - Husino - Ilinčica - tunel Čaklovići


1.3.2. Mjera: Asfaltiranje pristupnih puteva do turističkih destinacija

Iako općina ima veoma dobro razvijenu putnu infrastrukturu (u poređenju sa drugim općinama u BiH), njeno stanje je još uvijek loše u pogledu pristupa interesantnim turističkim destinacijama. Stoga je neophodno konstantno raditi na poboljšanju situacije, izgradnjom novih puteva i održavanjem kompletne transportne mreže.

Projekti potrebni za ostvarenje ove mjere u narednih 8 godina su:
1.3.2.1. Rekonstrukcija puta do Ilinčice
1.3.2.2. Rekonstrukcija puta do Majevice
1.3.2.3. Rekonstrukcija puta do Kiseljaka/Modračkog jezera


1.3.3. Mjera: Poboljšanje dostupnosti turističkih destinacija

Realizacija ove mjere ostvarit će se implementiranjem slijedećih projekata u narednom osmogodišnjem periodu:

1.3.3.1. Izgradnja turističke signalizacije i označavanje ključnih objekata kulturno-historijskog nasljeđa
1.3.3.2. Izgradnja info-punktova na najprometnijim tačkama (autobuska i željeznička stanica, centar Mejdan, shoping centri, Univerzitet, Općina, korzo, itd.)
1.3.3.3. Izgradnja uspinjače na Ilinčicu
1.3.3.4. Izgradnja uspinjače Tuzla-Univerzitetski Klinički Centar
1.3.3.5. Organizovanje panoramskog obilaska i razgledanja turističkih odredišta korištenjem specijalnog turističkog autobusa za „city-tour“


1.3.4. Mjera: Razvoj urbanog mobilijara i hortikulturnog uređenja grada

Slijedeći projekti će svojim implementiranjem omogućiti raliziranje ove mjere u narednih 8 godina:

1.3.4.1. Izgradnja i rekonstrukcija garažnih i parking prostora na ključnim turističkim mjestima
1.3.4.2. Uređenje obale jezera Modrac
1.3.4.3. Uređenje obale rijeke Jale
1.3.4.4. Izgradnja i uređenje gradskih sportskih terena i igrališta za mlade
1.3.4.5. Uređenje pješačkih i biciklističkih staza duž rijeke Jale (Slavinovići - Kreka)
1.3.4.6. Postavljanje rasvjete do ključnih turističkih mjesta (Ilinčica, Gornja Tuzla i druge)
1.3.4.7. Uređenje gradskih parkova
1.3.4.8. Rekonstrukcija gradskih trgova


1.4. Prioritetni cilj: Razvijena cjelovita turističko - banjska ponuda

Za ostvarenje ovog prioritetnog cilja neophodno je poduzeti slijedeće razvojne mjere:

• Kvalitetan dovršetak privatizacije postojećih smještajnih kapaciteta
• Stvaranje povoljnijih urbanističko-prostornih uslova za razvoj turizma
• Unapređenje postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta zdravstvenog turizma
• Izgradnja zdravstveno-rekreacionih centara s fokusom na banjska lječilišta

1.4.1. Mjera: Kvalitetan dovršetak privatizacije postojećih smještajnih kapaciteta

Ova mjera će biti ostvarena kroz slijedeće projekte u narednom osmogodišnjem periodu:

1.4.1.1. Iniciranje i lobiranje za okončanje privatizacije postojećih smještajnih kapaciteta na način da budu u funkciji razvoja turizma


1.4.2. Mjera: Stvaranje povoljnijih urbanističko - prostornih uslova za razvoj turizma

Mnogo se potcjenjuje važnost urbanističkog projekta i prostornog planiranja, zbog čega većina općina nema razvijene urbanističke i prostorne planove. Nedovoljno razvijeni urbanistički i prostorni planovi su glavna prepreka sistemskom razvoju općine, a time i turizma.

Slijedeći projekti će svojim implementiranjem omogućiti raliziranje ove mjere u narednih 8 godina:

1.4.2.1. Izmjene regulacionog, urbanističkog i prostornog plana radi iskorištenja turističkih potencijala (naročito lokaliteti za izgradnju banjsko-rekreativnih i većih smještajnih kapaciteta)
1.4.2.2. Usklađivanje urbanističkog i prostornog plana radi očuvanja prirodnog krajolika


1.4.3. Mjera: Unapređenje postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta (s fokusom na zdravstveni i welness turizam)

Zdravstveni turizam postaje jedan od važnijih segmenata turističke ponude. Veliki su potencijali koje pruža priroda, a razvojem postojeće smještajne infrastrukture omogućilo bi se bolje pozicioniranje zdravstvenog turizma na tržištu.
Tuzla ima veliku šansu u razvoju kongresnog i banjsko - liječilišnog turizma. Za ovaj vid turizma mora doći do ulaganja u hotelski smještaj, otvaranje manjih i jeftinijih hotela/motela/pansiona i adaptacije postojećih.

Realizacija ove mjere ostvarit će se implementiranjem slijedećih projekata u narednom osmogodišnjem periodu:

1.4.3.1. Razvoj standardiziranih privatnih smještajnih kapaciteta u domaćinstvima
1.4.3.2. Izgradnja novih smještajnih objekata u neposrednoj blizini banjskih i rekreativnih centara


1.4.4. Mjera: Izgradnja zdravstveno - rekreacionih centara s fokusom na banjska lječilišta

Pored zdravstvenog (banjskog, inhalacionog, i sl.), također i wellness turizam, kao pokret za zdraviji životni stil i odmor sa sadržajem, obogaćuje turističku ponudu Tuzle i treba ga smatrati snažnim pokretačem razvoja turizma. Glavna ciljna skupina za ponudu i potražnju wellnessa jesu uglavnom zaposleni ljudi višeg obrazovanja i boljih prihoda te odgovarajućih karakternih osobina, s primarnom potrebom održavanja zdravlja i osjećaja ugode.
Jedna od velikih prednosti takvog turizma je mogućnost poslovanja tokom cijele godine.

Slijedeći projekti će svojim implementiranjem omogućiti raliziranje ove mjere u narednih 8 godina:

1.4.4.1. Studija izvodljivosti korištenja termalnih i mineralnih voda
1.4.4.2. Revitalizacija postojećih banjskih kapaciteta (Slana banja)
1.4.4.3. Izgradnja novih banjskih kapaciteta (potencijalno iskorištenje Hotela „Tuzla”, potpuno novi objekti itd )
1.4.4.4. Izgradnja slanih vodopada na Panonskom jezeru (inhalacioni centar)
1.4.4.5. Izgradnja Centra za zdravstveno - rekreativni turizam - Panonsko jezero
1.4.4.6. Izgradnja kapaciteta za welness turizam


2. Strateški cilj: Jaki ljudski resursi angažirani u sektoru turizma

Očigledan je jaz između postojeće i potrebne strukture, brojnosti, a naročito kompetencija (znanja i vještina) ljudskog potencijala za razvoj turizma u općini Tuzla. Promjena mora biti fokusirana na oba plana: profesionalce u turističkoj branši, ali i na građane (naročito populaciju mladih).
Naučno-obrazovne institucije i akteri u oblasti turizma svojom saradnjom će postati okosnica ovog procesa. Pored redovnog obrazovnog sistema, trebao bi se uspostaviti obavezno i sistem permanentnog obrazovanja, zasnovan na konceptu edukacije tokom čitavog života (edukacija odraslih). Ove vrste institucija bi trebale organizovati posebne vrste kurseva sa različitim programom/formatima, kako bi se pomoglo da se popuni praznima između ponude i potražnje. Potrebno je da ove institucije budu dobro povezane sa biroima za zapošljavanje. Oni bi trebali biti ključna pozicija, koja prepoznaje potrebe za stručnom preobukom.
Centri za stručnu preobuku bi se posebno trebali fokusirati na ponudu različitih kurseva iz menadžmenta i poduzetništva s fokusom na razvoj turizma, podržavajući MSP i poduzetnike. Ovi kursevi bi trebali nuditi odgovarajuće znanje poduzetnicima, podstičući ih da osnivaju nove biznise, kao i da poboljšaju znanje MSP menadžera i drugih poslovnih stručnjaka.

U okviru ostvarenja ovog strateškog cilja postavljeni su prioriteti za naredni osmogodišnji period, kako slijedi:

• Profesionalna lica angažirana i umrežena u razvoju turizma općine
• Građanstvo općine Tuzla animirano za aktivno učešće u razvoju turizma
• Uspostavljena čvrsta i funkcionalna saradnja naučno-obrazovnih institucija i aktera u oblasti turizma

2.1. Prioritetni cilj: Profesionalna lica angažirana i umrežena u razvoju turizma općine

Slijedeće mjere će doprinijeti realizaciji ovog prioritetnog cilja:

• Edukacija za profesionalce u oblasti turizma
• Uključivanje stručnih lica u kreiranje i implementaciju razvojnih aktivnosti
• Uključivanje profesionalaca i uposlenika u turizmu i pratećim djelatnostima u razne vidove saradnje na nivou općine Tuzla i šire

2.1.1. Mjera: Edukacija za profesionalce u oblasti turizma

Slijedeći projekti će svojim implementiranjem omogućiti realiziranje ove mjere u narednih 8 godina:

2.1.1.1. Organizacija edukativnih aktivnosti za profesionalna lica angažovana u turizmu
2.1.1.2. Promocija ostvarenih rezultata i popularizacija potrebe za edukacijom profesionalaca u turizmu putem specijaliziranih medijskih aktivnosti i javnih nastupa i kampanja


2.1.2. Mjera: Uključivanje stručnih lica u kreiranje i implementaciju razvojnih aktivnosti

Slijedeći projekti će svojim implementiranjem omogućiti raliziranje ove mjere u narednih 8 godina:

2.1.2.1. Angažiranje stručnog tima za izradu specijaliziranih edukativnih programa za profesionalce u oblasti turizma
2.1.2.2. Uključivanje eksperata u razvoj projektnih prijedloga i njihovu implementaciju


2.1.3. Mjera: Uključivanje profesionalaca i uposlenika u turizmu i pratećim djelatnostima u razne vidove saradnje na nivou općine Tuzla i šire

Projekti potrebni za ostvarenje ove mjere u narednih 8 godina su:

2.1.3.1. Jačanje javno-privatnog partnerstva u turističkom sektoru u općini Tuzla
2.1.3.2. Identifikacija i angažiranje aktera za partnersko učešće u realizaciji regionalnih turističkih projekata (Put soli, Strategija razvoja turizma u regiji sjeveroistočne BiH, “3 J“ (Putovanje, spajanje, posao), Turistička signalizacija na području regije sjeveroistočne BiH, promocija turističke ponude kapaciteta jezera Modrac za lovno-plovne i jezerske sportove, itd)
2.1.3.3. Povezivanje turističkih destinacija šireg područja: Lipnica - Kalesija - Srebrenik - Gradačac
2.1.3.4. Aktiviranje predstavnika turističkog sektora općine Tuzla u regionalnim asocijacijama (npr. regija Dunav - Drava - Tisa i sl.) i u Klasteru turizma BiH


2.2. Prioritetni cilj: Građanstvo općine Tuzla animirano za aktivno učešće u razvoju turizma

Da bi se ostvario ovaj prioritetni cilj u narednom osmogodišnjem periodu je potrebno poduzeti slijedeće razvojne mjere:

• Edukacija građanstva u oblasti turizma
• Afirmacija socijalnog inženjeringa (jačanje osjećaja pripadnosti, bosanskohercegovačkog identiteta).

2.2.1. Mjera: Edukacija u oblasti turizma za građanstvo

Realizacija ove mjere ostvarit će se implementiranjem slijedećih projekata u narednom osmogodišnjem periodu:

2.2.1.1. Angažiranje stručnog tima za izradu specijaliziranih edukativnih programa za građanstvo u oblasti turizma
2.2.1.2. Organizacija različitih edukativnih i promotivnih aktivnosti za animiranje građanstva (upoznavanje sa razvojnim potencijalima turizma, zaštita okoline, „dobri domaćini“ i sl.)
2.2.1.3. Promocija ostvarenih rezultata i popularizacija potrebe za edukacijom svih aktera putem specijaliziranih kampanja, medijskih aktivnosti i javnih nastupa


2.2.2. Mjera: Afirmacija socijalnog inženjeringa

Projekti koji će omogućiti ostvarenje ove mjere u narednih 8 godina su:

2.2.2.1. Edukacija djece predškolskog i školskog uzrasta - razvijanje svijesti o pripadnosti svom zavičaju
2.2.2.2. Izrade i publikovanja audio i video džinglova, štampanih oglasa „dobar domaćin - uspješan turizam“
2.2.2.3. Organizovanje nagradnih takmičenja na temu ekološke i turističke svijesti za školsku djecu i omladinu
2.2.2.4. Organizovanje nagradnih natjecanja u poslovnom planiranju u oblasti turizma za studente i mlade poduzetnike


2.3. Prioritetni cilj: Uspostavljena čvrsta i funkcionalna saradnja naučno - obrazovnih institucija i aktera u oblasti turizma

Naredne razvojne mjere su potrebne u ostvarenju ovog prioritetnog cilja:

Planski pristup unapređenju tržišta rada u turizmu i pratećim djelatnostima
Razvoj i primjena inovativnih turističkih proizvoda
Izgradnja apsorpcijske moći aktera u domenu turizma za korištenje predpristupnih fondova EU i sredstava drugih donatora


2.3.1. Mjera: Planski pristup unapređenju tržišta rada u turizmu i pratećim djelatnostima

Ova mjera će se u narednih 8 godina realizirati kroz slijedeće projekte:

2.3.1.1. Povezivanje svih bitnih aktera u oblasti turizma sa biroom za zapošljavanje i obrazovnim ustanovama koje educiraju kadar za promociju i razvoj turizma u općini Tuzla


2.3.2. Mjera: Razvoj i primjena inovativnih turističkih proizvoda

Zbog svoje ekskluzivnosti, inovacije su temelj oblikovanja turističkih proizvoda i prestizanja konkurencije, ne samo za velika nego i za mala i srednja turistička poduzeća. One obezbjeđuju inovativne ponude i inscenacije koje pored osnovnih standarda omogućuju i neobična iskustva, iznenađenja i poticaje. Turisti dobivaju atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist (ambijent, doživljaj, zabava, avantura, kontakti s drugim gostima itd.).
Slijedeći projekti će se realizirati u narednom osmogodišnjem periodu u svrhu ostvarenja ove mjere:

2.3.2.1. Podrška i afirmacija kreativne industrije na podizanju kvaliteta turističke ponude
2.3.2.2. Razvoj sadržaja i turističkih paketa omladinskog turizma
2.3.2.3. Osnivanje Banke turističkih mogućnosti općine Tuzla


2.3.3. Mjera: Izgradnja apsorpcijske moći aktera u domenu turizma za korištenje pretpristupnih fondova EU i sredstava drugih donatora

Projekti koji će omogućiti ostvarenje ove mjere u narednih 8 godina su:

2.3.3.1. Osnivanje centra za obučavanje aktera razvoja u općini Tuzla (s fokusom na sektor turizma)
2.3.3.2. Uključivanje aktera razvoja sektora turizma u članstvo evropskih i drugih međunarodnih strukovnih organizacija i udruženja


3. Strateški cilj: Razvijeni institucionalni kapaciteti i sistemi poticaja u sektoru turizma

Općina Tuzla, iako u zadnjih 7 godina bilježi stalni privredni i društveni razvoj, nije još uvijek u potrebnoj mjeri uspostavila i efikasnim učinila institucionalne kapacitete koji su nužni da bi razvoj turizma, kao jedne od najprosperitetnijih grana privrede, učinila dugoročno održivim.

Kolizija između trenutne zakonske nadležnosti viših nivoa vlasti za razvoj turizma i stvarne potrebe da ta nadležnost za nivo lokalnih zajedinica bude na lokalnoj samoupravi je objektivna smetnja koja je dobrim dijelom doprinijela nezadovoljavajućem stanju.
Posljedica trenutnog nesklada nadležnosti manifestira se u tome da:

• nivo razvoja turističke industrije u općini Tuzla nije dovoljno visok,
• nema odgovarajuće razvijene turističke infrastrukture (turistički centri, promotivni centri, hoteli, restorani, itd).
• trenutni sistemi državnih poticaja nisu dostatni za stavaranje snažnog razvojnog impulsa u oblasti turizma.

Mada je Vlada Federacije BiH već poduzela odgovarajuće poteze na planu otklanjanja ovog problema zajedničkog za sve općine na njenom području (stavljanjem pred Parlament F BiH prijedloga adekvatnih zakonskih izmjena), institucije i interesenti iz općine Tuzla moraju koordinirano i proaktivno djelovati u cilju što bržeg otklanjanja ovog problema.
Stoga se primarno mora izgraditi institucionalni okvir koji će biti okosnica razvoja turizma, te kao dovoljno snažan faktor inicirati I izdejstvovati povrat te nadležnosti na nivo grada / općine.

Time će se znatno ojačati i finansijske mogućnosti općine Tuzla da razvije i održivim učini razne sisteme poticaja razvoja turizma, naročito za specifične vidove turizma i kategorije učesnika u njegovom razvoju.

Također, treba sistematski i koordinirano raditi na intenzivnoj promociji Tuzle kao interesantne destinacije za turiste. Promocija turističkih potencijala treba postati redovnom aktivnošću institucija i aktera u oblasti turizma.

U okviru ostvarenja ovog strateškog cilja postavljeni su prioriteti za naredni osmogodišnji period, kako slijedi:

• Unaprijeđena promocija turističkih kapaciteta i usluga i povećan stepen informisanosti o njima
• Povećena investiciona ulaganja u sektoru turizma djelovanjem stimulativnim mjerama
• Uspostavljene i međusobno povezane adekvatne institucije za razvoj turizma na nivou općine Tuzla

3.1. Prioritetni cilj: Unaprijeđena promocija turističkih kapaciteta i usluga i povećan stepen informisanosti o njima

Potrebno je objediniti, standardizirati i kategorizirati turističke ponude općine Tuzla, kako bi se poboljšao pristup tržištu, posebno intenzivnom promocijom, kroz različite kanale. Neophodna je npr. izrada web stranice sa turističkim sadržajem Tuzle i ponuđenim aražmanima i uslugama. Na nivou općine je potrebno formirati info centre za promociju turizma i stvaranje ambijenta za «animiranje za dolazak i zadržavanje» turista u gradu. Pored toga, turistički operatori bi trebali biti educirani, kako bi poboljšali kvalitet usluga i promotivne kapacitete.

Za ostvarenje ovog prioritetnog cilja neophodno je poduzeti slijedeće razvojne mjere:

• Umrežavanje svih sudionika u oblasti turizma
• Izgradnja kapaciteta za promociju turizma

3.1.1. Mjera: Umrežavanje svih sudionika u oblasti turizma

Ova mjera će se u narednih 8 godina realizirati kroz slijedeće projekte:

3.1.1.1. - Štampanje biltena turizma za sve koji imaju ingerencije u razvoju turizma (Općina, nadležna ministarstva, turistička zajednica, hoteli i sl.)
3.1.1.2.- Izrada brošura kompatibilnih i komplementarnih kulturnih atrakcija
3.1.1.3. - Organizacija izložbeno – sajamske manifestacije za proizvode tradicijskih i umjetničkih obrta, proizvođačkih obrta i proizvođača hrane


3.1.2. Mjera: Izgradnja kapaciteta za promociju turizma

Ova mjera će se u narednih 8 godina realizirati kroz slijedeće projekte:

3.1.2.1. Izgradnja osnovnog turističkog profila Općine, uključujući promotivne materijale i web stranicu (Internet promocija)
3.1.2.2. Kreiranje registra i kataloga spomenika kulturno-historijskog naslijeđa
3.1.2.3. Uključivanje štampanih i elktronskih medija u promociju turističkih kapaciteta putem obrazovno-dokumentarnih serijala i promotivnih kampanja
3.1.2.4. Osnivanje i jačanje turističkih ureda i proširenje seta njihovih aktivnosti
3.1.2.5. Sajamska promocija turističkih potencijala i proizvoda općine Tuzla


3.2. Prioritetni cilj: Povećena investiciona ulaganja u sektoru turizma djelovanjem stimulativnim mjerama

U realizaciji ovog prioritetnog cilja u narednom osmogodišnjem periodu potrebno je poduzeti slijedeće mjere:

• Razvoj finansijskih i drugih poticajnih paketa
• Poticanje domaćih i stranih investicija u oblasti turizma

3.2.1. Mjera: Razvoj finansijskih i drugih poticajnih paketa

U procesu realizacije ove mjere, potrebno je poduzeti slijedeće projekte, u narednih osam godina:

3.2.1.1. - Podsticaji za uspostavljanje smještajnih kapaciteta u domaćinstvima po modelu „bed & breakfast“ (noćenje s doručkom)
3.2.1.2.- Podsticaji za mlade i početnike u turističkoj djelatnosti


3.2.2. Mjera: Poticanje domaćih i stranih investicija u sektoru turizma

Ova mjera će se u narednih 8 godina realizirati kroz slijedeće projekte:

3.2.2.1. - Stimulativne mjere za ulaganje u uslužne ili proizvodne djelatnosti komplementarne turizmu
3.2.2.2. - Izrada Vodiča za potencijalne ulagače u turističku ponudu grada
3.2.2.3. - Izrada investicijskih studija i studija izvodljivosti za ključne objekte turističke ponude
3.2.2.4. - Organizovanje konferencija i prezentacija za domaće i strane investitore


3.3. Prioritetni cilj: Uspostavljene i međusobno povezane adekvatne institucije za razvoj turizma na nivou općine Tuzla

U narednih 8 godina potrebno je realizirati slijedeće razvojne mjere, kako bi se ostvario ovaj razvojni cilj:

• Stvaranje uslova za uspostavu turističke organizacije na nivou Općine
• Angažiranje privatnog sektora putem institucija za podršku turizmu
• Afirmacija postojećih institucija uključenih u razvoj turizma

3.3.1. Mjera: Stvaranje uslova za uspostavu institucija nadležnih za turizam na nivou Općine/Grada

Ova mjera će se u narednih 8 godina realizirati kroz slijedeće projekte:

3.3.1.1. Pokretanje inicijative i lobiranje za vraćanje nadležnosti za turizam na nivo gradske uprave
3.3.1.2. Uspostavljanje i jačanje institucija za zaštitu kao što je Zavod za zaštitu i korištenje prirodnog i kulturno - historijskog naslijeđa
3.3.1.3. Uspostavljanje turističke zajednice na nivou općine Tuzla sa potrebnim ljudskim i materijalnim kapacitetima


3.3.2. Mjera: Angažiranje privatnog sektora putem institucija za podršku turizmu

Klasterski pristup u podizanju konkurentosti turizma kao privredne grane, baziran je na uvezivanju svih zainteresiranih strana u turizmu, od privatnih firmi preko edukacijskih i finansijskih institucija do nadležnih vlasti. Posebna prednost djelovanja klastera je shvatanje značaja zajedničkih aktivnosti u pravcu pretvaranja potencijala u konkurentne turističke proizvode i povezivanja sa svjetskim tržištem.
Osnovna korist od koordinacije koja se ostvaruje kroz klaster su unapređenje i uvezivanje turističke ponude općine, promoviranje općine i značaja razvoja turizma te izgradnja prepoznatljivog imidža Tuzle.

Realizacija ove mjere ostvarit će se implementiranjem slijedećih projekata u narednom osmogodišnjem periodu:

3.3.2.1. Osnivanje općinskog turističkog klastera (na osnovu rezultata studije o stanju turističkih resursa Općine)


3.3.3. Mjera: Afirmacija postojećih institucija uključenih u razvoj turizma

U procesu realizacije ove mjere, potrebno je poduzeti slijedeće projekte, u narednih osam godina:

3.3.3.1. Uspostavljanje grupe turističkih vodiča sa jasno definisanim i organiziranim planom posjeta za različite grupe turista i posjetilaca
3.3.3.2. Izrada specijaliziranih programa posjete turističkim objektima u općini Tuzla (banjsko-rekreativni turizam, geološko i arheološko naslijeđe, industrijsko naslijeđe, kulturna tradicija i multikulturni aspekt življenja)


5. IMPLEMENTACIJSKE ODREDNICE

5.1. Očekivani rezultati i indikatori

Ključni očekivani rezultati implementacije Smjernica su slijedeći:

• Uspostavljen uspješan sistem za ostvarenje održivog razvoja turizma
• Povećani: konkurentnost općinske turističke ponude, domaći prihodi od turizma, devizni priliv od turizma; zaposlenost u turizmu, ekonomske aktivnosti u komplementarnim granama, svijest o zaštiti okoliša, strana i domaća ulaganja u turizam,
• Stvoreno atraktivno razvojno okruženje koje stimulira investiranje u različite vidove turizma (poboljšani: efikasnost upravljanja organizacijama za razvoj turizma, kompetencije turističkih stručnjaka, privlačnost općine i regije, kvalitet usluga i proizvoda, uslovi i kvalitet života uz pomoć turizma, saradnja sa partnerima izvan općine);
• Kreiran pozitivan imidž na svjetskom tržištu (naročito evropskom);
• Diverzifikovani turistički proizvodi (raznolikost turističke ponude) i pružanje boljih pratećih (komplementarnih) usluga;
• Izgrađena infrastruktura za razvoj turizma (posebno zdravstvenog);
• Osigurana dugoročna zaštita prirodnih, kulturnih i historijskih vrijednosti u funkciji turizma;
• Osigurana zaštita turističkih potrošača saglasno današnjoj evropskoj praksi;
• Otvorena nova poduzeća i samostalni obrti;
• Razvijeni raznoliki komplementarni segmenti privrede, kao pretpostavka za turistički razvoj;
• Osiguran stimulativan ambijent za dalji razvoj poduzetništva u sektoru turizma;
• Obrazovani uposlenici, menadžment, kao i buduće osoblje za efikasno vođenje turističkog razvoja
• Povećani: prihod ruralne populacije; zaposlenje u ruralnim područjima; ruralna proizvodnja u ne-poljoprivrednim područjima; konkurentnost ruralnih firmi i različitih poduzeća; poboljšano poslovno okruženje u ruralnim područjima;

Ključni indikatori za mjerenje uspjeha implementacije Smjernica i njenih uticaja na ekonomski i društveni razvoj, su slijedeći:

• vrijednost sektora turizma (udio u bruto društvenom proizvodu Općine, udio u ukupnim ulaganjima, udio u ostvarenju spoljne trgovine, udio u ukupnoj zaposlenosti),
• broj novih poduzeća u sektoru,
• cijena turističkog boravka,
• broj turista (broj dnevnih posjetilaca, broj ostvarenih noćenja tokom godine, broj ponovljenih posjeta),
• broj kreiranih novih smještajnih jedinica (kreveta),
• broj obnovljenih kulturnih i istorijskih obilježja i spomenika,
• broj obnovljenih /unaprijeđenih /izgrađenih turističkih prostora,
• km obnovljenih /izgrađenih puteva,
• broj obnovljenih lokaliteta s visokim turističkim potencijalom,
• m² modernizovanih prostorija i objekata,
• broj objavljenih promotivnih materijala,
• broj organizovanih sajmova,
• broj podržanih programa podizanja javne svijesti,
• broj obučenih turističkih radnika,
• broj obučenih poduzetnika,
• nivo zadovoljstva turista uslugama i ponudom; itd.

5.2. Projekti i njihovi implementatori

Razvojni projekti koji su obuhvaćeni ovim Smjernicama predstavljaju osnov na čijoj implemtaciji se zasniva konkretno ostvarenje očekivanih rezultata u razvoju turizma u općini Tuzla u narednom osmogodišnjem periodu.
Drugim riječima, bez implementacije projekata neće se moći realizirati niti razvojne mjere, a time ni postavljeni prioritetni i na kraju strateški ciljevi.
Nazivi projekata su pregledno izloženi u poglavlju 4.2. ovih Smjernica.
Implemetatori projekata će biti svi zainteresirani subjekti za razvoj sektora turizma u općini Tuzla: Općina Tuzla i javna poduzeća, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, domaće i strane razvojne agencije, turističke zajednice i agencije, poduzeća i obrti koji se bave turističkom i komplementarnim djelatnostima, domaćinstva, nevladine organizacije i udruženja, strani investitori, privredne komore, međunarodne organizacije, finansijske institucije, nadležna ministarstva i institucije sa viših nivoa vlasti (naročito Tuzlanskog kantona) itd.
U pripremi i implementaciji većine projekata bit će potrebno uspostavljanje partnerstava među ovim akterima. Tako će se većina ovih subjekata u narednom osmogodišnjem periodu u nekim projektima pojaviti kao implementatori tj. nosioci provedbe (samostalno ili u konzorciju sa drugim subjektima), dok će se u drugim projektima pojaviti u ulozi partnera. U implementaciji Smjernica pojavit će se i akteri iz drugih općina, regija i država.
Specifičnu ulogu, imati će svakako Općina Tuzla, jer pored uloge implementatora, odnosno partnera, u pojedinačnim projektima, Općina će imati i ključnu koordinirajuću ulogu u cijelom procesu implementacije Smjernica.


5.3. Vremenski okvir i sredstva za implementaciju

Već je naglašeno da ove Smjernice imaju osmogodišnji vremenski okvir za implementaciju (2008-2015).
Precizna procjena vremena i sredstava potrebnih za realizaciju pojedinih mjera i ciljeva može se sačiniti tek po detaljnoj razradi projektnih prijedloga. Tad će se moći izraditi i vremenski plan provedbe Smjernica, koji će olakšati pravovremeno prikupljanje potrebnih sredstava, ali i provođenje svih ostalih aktivnosti potrebnih za implementaciju svakog pojedinačnog projekta.

Pojedinačni projekti obuhvaćeni ovim Smjernicama, na osnovu preliminarne procjene, imaju periode implementacije od par mjeseci do više godina, a sredstva od nekoliko hiljada do nekoliko miliona KM.
Bitno je naglasiti da će neki od projekata svojom implementacijom sigurno dijelimično preći i u naredni razvojni period (2016-2023).

Skoro svaki projekat uvršten u Smjernice ima izglednu dobru kombinaciju potencijalnih izvođača (implementatora) i partnera s iskusnim ljudskim resursima (osobljem), predvođen uglavnom turističkim organizacijama i udruženjima i uz saradnju sa Općinom, što obezbjeđuje jedan aspekt sigurnosti njegove izvodljivosti. Drugu dimenziju te sigurnosti determinira mogućnost namicanja potrebnih sredstava.
Za financiranje provedbe razvojnih mjera kroz projekte predvideni su slijedeći izvori:

sredstva iz domaćih izvora

• budžetska sredstva Općine Tuzla,
• sredstva resornih ministarstava Tuzlanskog kantona
• sredstva resornih ministarstava Federacije BiH
• sredstva iz drugih domacih izvora (fondovi/nevladina udruženja / organizacije, poduzeća, domaćinstva, i sl.)

sredstva iz međunarodnih izvora

• sredstva dostupna na osnovu predpristupnih fondova EU,
• sredstva međunarodnih organizacija i finansijskih institucija,
• sredstva na osnovu bilateralne/multilateralne/ međuregionalne saradnje

finansijska sredstva nosilaca projekata

Dominirat će u većini slučajeva princip sufinansiranja i tako biti kompenziran potencijalni nedostatak finansijskih resursa. Veliki broj projekata se oslanja na oba izvora finansiranja: strani i domaći. Ulaganje u potrebna sredstva obuhvata često i druga sredstva kao npr.: zgrade, zemlja za poslovne/poljoprivredne svrhe, volonterski rad, itd., što je naročito važno za projekte koji će kao partnere imati domaćinstva.


5.4. Pretpostavke i rizici

Ključne pretpostavke za razvoj turističkog sektora prema ovim Smjernicama su slijedeće:

• konsenzus o zajedničkim interesima/prioritetima između svih aktera
• početak i razvijanje saradnje više aktera na zajedničkim projektima
• prevencija loše kontrole prostornog planiranja (nekontrolisanog i fizički rascjepkanog razvoja)
• prevencija nekontrolisane upotrebe prirodnih resursa.

Glavni rizici s kojima se implementacija Smjernica suočava su:

• neadekvatna finansijska podrška (od strane domaćih i međunarodnih finansijera)- što je naročito važno kod kapitalnih investicija kao što su rekonstrukcija regionalnih i magistralnih puteva na ulazu i izlazu iz Tuzle
• jaka konkurencija turističkih ponuda iz susjednih zemalja, ali i općina/regija iz BiH
• nizak nivo svijesti/upoznatosti stanovništva i nekih aktera o razvojnom potencijalu turizma

5.5. Preporuke

• Radi postizanja pravovremenog planiranja i implementacije Smjernica, akteri u razvoju i promociji turizma u općini Tuzla trebaju biti angažirani na valorizaciji i odabiru prioritetnih projekata. Kao prvi korak, potrebno je detaljnjije razraditi predložene projekte obezbjeđujući infomracije koje će omogućiti realnu procjenu, rangiranje i odabir prioriteta, tj. redoslijeda kojim će se projekti realizirati.
• Općina treba zasnovati politiku pribavljanja sredstava za većinu projekata na principu sufinansiranja – tj. na principu partnerstava (uključivši svakako i javno-privatno) riješiti pitanje prikupljanja finansija, potrebnih za razvoj turizma u općini, iz domaćih i međunarodnih raspoloživih resursa.
• Akteri u razvoju turizma u općini trebaju se koristiti međusobnim umrežavanjem i razmjenom podataka i najboljih praksi u pripremi i implementaciji odabranih projekata, kako bi svi imali veće koristi od individualnih iskustva u radu s domaćim i međunarodnim organizacijama /fondovima/programima aktivnim u regiji SI BiH i u cijeloj BiH u ovom sektoru (npr. USAID CCA, EU RED-SME, itd.). Ključni ateri trebaju uspostaviti i članstvo u raznim međunarodnim asocijacijama (naročito evropskim).
• Vrlo bogato kulturno i historijsko nasljeđe Općine treba atraktivno integrisati u kompletnu turističku ponudu kako bi se maksimizirale koristi i napravio efikasan spoj sa iskorištenjem banjsko-rekreativnih kapaciteta kao strateškog razvojnog resursa turizma.
• Potrebna velika ulaganja, kako bi se postigla konkurentnost banjskih kapaciteta, mogu se obezbijediti upotrebom koncesija, tj. koncepta partnerstva javnog i privatnog sektora.
• Koordinirajuću ulogu u implementaciji Smjernica treba da imaju nadležna služba u Općini Tuzla (svakako do osnivanja turističke zajednice na općinskom nivou).

6. ZAKLJUČAK

• Općina Tuzla ima odlične prirodne, kulturno-historijske i druge pretpostavke za razvoj turizma kao jedne od ključnih privrednih grana u bliskoj budućnosti
• Intenzivan razvoj svih segmenata privrede i društva tokom zadnje decenije u općini Tuzla pokazuju da upotrebom kreativnog i inovativnog kocepta razvoja imidž grada i općine realno može biti promijenjen u narednih 15 godina iz industrijskog u atraktivan turistički centar
• Dosadašnji uspjesi potvrđuju da općina Tuzla ima ključni resurs za ovako veliku promjenu: sposobne ljude (kako u općinskoj administraciji, tako i među akterima razvoja - njenim partnerima)
• Uspjeh u razvoju turizma na osnovu Smjernica će ovisiti o stvarnoj dosljednosti Općine i aktera u turizmu da se stvarno angažiraju u implementaciji identificiranih 114 razvojnih projekata u narednih 8 godina
• Smjernice, kao i svaki strateški dokument, oslikavaju prije svega proces, što znači da su podložne promjenama
• Smjernice su dokument privremenog karaktera koji može poslužiti kao razvojna vodilja do izrade cjelovite Strategije razvoja i promocije turizma u općini Tuzla